Grad Čabar očitovao se na mnogobrojne reakcije izazvane najavljenim održavanjem „Puharske noći“. Uz objašnjenje kako u čabarskom kraju obitava veliki sivi puh ( glis glis L. (Myoxus glis) – eng. Edible dormouse) napominju kako je južno od rijeke Save on lovna divljač i smije se loviti u razdoblju od 1. listopada do 30. studenog. Iz Grada Čabra poručuju da je tradicija lova na puhove iznimno stara i potječe još od vremena Rimskog Carstva, te da se lov na puhove do danas održao na području Gorskog kotara i Like. Ističu da se danas sivi puh lovi isključivo posebno konstruiranim lovkama za što je neophodno dobiti odgovarajuću dozvolu. U Hrvatskoj je brojno stanje populacije sivog puha zadovoljavajuće, i u sklopu održivog gospodarenja lovnim vrstama, zaključuju u Čabru uz napomenu kako je „“Puharska noć“ predviđena u razdoblju kada je lov na puha dozvoljen. Da li će se na taj dan vršiti lov na puha i pod kojim uvjetima nije ingerencija grada Čabra i vjerujemo da će nadležne službe odraditi svoj posao“.
Prenosimo vam odgovor Mreže za zaštitu životinja na reakciju Grada Čabra.
„Poštovani gospodine Rajšel i predstavnici Turističke zajednice grada Čabra,
pročitali smo očitovanje koje ste objavili 25. rujna 2018. na internetskim stranicama grada Čabra, a „slijedom mnogobrojnih reakcija na organizaciju „Puharske noći”, svim zainteresiranim osobama i udrugama koje su se tijekom protekla dva dana obratile prigovorima na našu adresu”.
U svojoj objavi niste dali konkretan odgovor ni na jedan prigovor koji smo Vam poslali uime 43 udruge koje čine Mrežu za zaštitu životinja.
Upoznati smo sa zakonskim propisima koji dopuštaju u određenom razdoblju loviti puholovkom samo jednu vrstu puha (Myoxus glis L.), dok su ostale tri vrste zakonom strogo zaštićene. Niste nam odgovorili na koji način grad Čabar može pritom spriječiti krivolov jer je potpuno jasno da lovci ubijaju i tri zaštićene vrste puha, pa organiziranjem ovakvih događanja potičete kršenje zakonskih propisa.
Objašnjenje da organizirate „Puharsku noć” jer se u drugim podnebljima organiziraju manifestacije tipa: kuhanje najboljeg kotlića, ribljeg paprikaša, žabarska noć, ribarska noć i sl., ne opravdava činjenicu da kao grad i turistička zajednica organizirate užasno natjecanje u lovu na živa bića i u njihovu guljenju. Žao nam je da ne možete razumjeti koliko je sama takva ideja nakaradna, neetična i okrutna. Da nije tako i da su ovakve „zabave” nešto normalno i uobičajeno, ne biste dobili toliko mnogo negativnih reakcija udruga i građana koji se zgražaju da se ovakva sramotna događanja organiziraju u 21. stoljeću.
Nadalje, neprimjereno je što opravdavate natjecanja u lovu i guljenju puhova isticanjem da je „tradicija lova na puhove iznimno stara i potječe još od vremena Rimskog Carstva”. U nekim dijelovima svijeta i dalje postoji tradicija ljudskog ropstva, dječjeg rada, genitalne mutilacije djevojčica i sklapanja brakova 8-godišnjih djevojčica sa starcima i njihovo posljedično silovanje itd. Postoje i brojne tradicije mučenja i ubijanja životinja. No sve te tradicije predmet su velikoga gnušanja i zakonskih zabrana jer je neprihvatljivo nastavljati tradicije kojima se živim bićima nanose bol i smrt. Kada je riječ o zabavnim sadržajima, a „Puharska noć” ima jedino tu svrhu, tada u tome trebaju sudjelovati odrasle osobe koje će pokazivati svoje vještine i znanja u nekom području (ples, glazba, pjevanje, tradicijske igre i sportovi i sl.). Životinjama nije nimalo zabavno kada ih se muči i ubija, a nije zabavno ni mnogim građanima Hrvatske jer zabave i druženja trebaju biti izvor radosti i veselja, a ne utemeljeni na ubijanju životinja.
Dio u kojemu iznosite hvalospjeve lovcima i njihovoj lovačkoj etici tvrdeći da je „osnovna uloga lovca štititi izvorne životne zajednice u prirodnom okolišu” nije nikakvo objašnjenje zašto je zabavno ubijati puhove i kako se natjecanje u njihovu ubijanju uklapa u zabavno događanje s nastupom benda, ćevapima itd. Naglašavamo da kao udruge za zaštitu životinja imamo potpuno drukčije iskustvo i pogled na ulogu lovaca, a ta uloga svakako nije povezana sa zaštitom prirode i životinja.
Na temelju svega navedenoga, očekujemo da se ne ograđujete od organizacije „Puharske noći” i da ne nalazite opravdanja za ono što se ne može ničim opravdati – obijesno i besmisleno ubijanje puhova isključivo radi nezrelog i primitivnog natjecanja tko je ulovio težeg puha i tko ga može brže oguliti.
Stoga još jednom apeliramo na Vas da otkažete „Puharsku noć” i da više ne organizirate ovakva događanja, nego da svoju turističku ponudu i zabavne manifestacije temeljite na nenasilnim sadržajima zbog kojih nitko ne treba umrijeti. Umjesto toga, predlažemo da, u svrhu zabave i promidžbe Vašega mjesta, puh bude zaštitni znak Čabra, ali u kontekstu njegove zaštite i zaštite prirode općenito. Na taj način ime Vašega grada povezivat će se sa zaštitom životinja i prirode i s pozitivnim zabavnim i kulturnim sadržajima, a ne s mučenjem, smrću, primitivizmom i nasiljem.
S poštovanjem,
Stela Cota, voditeljica Mreže za zaštitu životinja“
