Vjerojatno svi znate da su mora i oceani neophodni za sav živi svijet! Znate li koliko vodenih površina imamo na planeti? Mora i oceani prekrivaju dvije trećine Zemljine površine. S ciljem osiguravanja održive budućnosti, moramo zaštititi i očuvati zdrave morske ekosustave. Svakodnevni porast stanovništva, razvoj industrije, napredak tehnologije i klimatske promjene povećavaju pritisak na okoliš, što u konačnici dovodi do smanjenja bioraznolikosti koja nema samo negativan utjecaj u biološkom i ekološkom smislu, već i u ekonomskom i socijalnom. Jadransko more odlikuje velikom bioraznolikošću. Živi organizmi i njihova staništa sve su ugroženiji prvenstveno zbog antropogenog djelovanja (onečišćenje, zagađenje, balastne vode, alohtone vrste, neregulirani ribolov), međutim značajan utjecaj imaju i klimatske promjene koje utječu na promjenu temperature mora, salinitet, koncentraciju hranjivih tvari (utjecaj oborina, ispiranje tla, donos hranjiva s poljoprivrednih zemljišta preko rijeka u more i sl.). Posljedice tomu su ugroženost i izumiranje vrsta. Svi moramo biti svjesni da je more važan resurs i da nema neograničenu sposobnost obnove.
Svaki ekosustav obavlja određene funkcije koje su od iznimne važnosti za organizme. Jedna od najvažnijih funkcija morskih ekosustava je primarna produkcija (sunčeva svjetlost i hranjive soli) koja predstavlja izvor hrane u moru. Ekosustavi također sudjeluju i u stvaranju staništa, npr. livade morskih cvjetnica predstavljaju rastilište i hranilište velikog broja ribljih vrsta, stoga je neophodno zaštiti takva područja i ranjive vrste koje na njima obitavaju.
Stjenovita zelena alga Halimeda tuna, ljuštura ježinca Arbacia lixula i spužva mekana rogljača Axinella cannabina (lokacija: otok Šolta, 20m dubine; foto: Nika Ugrin)
Prijetnje morskim ekosustavima su svakim danom sve veće. Znanstvena istraživanja, unaprjeđenje direktiva i strategija za zaštitu morskog okoliša, te edukacija građanstva uvelike može doprinijeti zdravijem morskom okolišu, ali i zdravijem planetu i društvenoj dobrobiti.
Čuvaj more, čuvaj svoj planet!
Plaštenjak crvena bradavičarka Halocynthia papillosa i sve raširenija invazivna zelena alga Caulerpa cylindracea (lokacija: otok Brač, 12 m dubine; foto: Nika Ugrin)
Pločasta zvjezdača Peltaster placenta (lokacija:Dubrovnik, 20m dubine; foto: Nika Ugrin)
Tekst: Nika Ugrin
