Istraživanje koje su proveli WHO i Međunarodna organizacija rada u 194 zemlje pokazalo je da postoji poveznica između preuranjene smrti i predugog radnog vremena.
Kako su objavili u časopisu Environment International, 2016. godine od moždanog udara i srčanih oboljenja, povezanih s predugim radnim vremenom, umrlo je čak 745 000 osoba - gotovo 30 posto više nego 2000. godine. Većina žrtava su, kako pokazuju rezultati, muškarci u srednjim i starijim godinama i to iz Kine, Japana i Australije.
Osobe koje tjedno rade 55 ili više sati imaju 35 posto veći rizik od moždanog udara i 17 posto veći rizik od bolesti srca, za razliku od onih čiji radni tjedan ima od 35 do 40 sati. Također, doživljavaju burn out, a susreću se i s depresijom, anksioznošću i stresom. U istraživanju su se gledali podaci od 2000. do 2016., pa je tako isključen period pandemije koronavirusa, ali znanstvenici sumnjaju da bi rad od kuće mogao čak i povećati taj rizik.
'Pandemija je ubrzala negativan razvoj događaja, što bi moglo potaknuti i trend produljenja radnog vremena', javljaju iz WHO-a i napominju da danas najmanje 9 posto radnika ima predugo radno vrijeme.
Smanjenje broja radnih sati korisno je, osim za radnike, i za poslodavce jer su djelatnici znatno produktivniji i efikasniji kada rade kraće, odnosno kada nema predugog ostajanja na poslu.
