Jesen u poljoprivredi, pogotovo u proizvodnji određenih sorti voća i povrća, znači i povećani obujam poslova koje treba obaviti, a koji uglavnom podrazumijevaju veću količinu ljudstva. Sezonsko zapošljavanje opcija je kojoj su dosadašnjih godina uglavnom pribjegavali svi poljoprivrednici. No, ove jeseni poljoprivreda je suočena s deficitom sezonskih radnika, posebno berača, što potvrđuje i oglas tvrtke Agrona iz Brezika Našičkog u kojem beračima nude čak i stalni posao.
Svi smo svjesni da sezonski poslovi nisu rješenje za ljude kojima trebaju stalni mjesečni prihodi, no u zemlji koja se stalno bori s nezaposlenošću - na današnji dan prema podacima HZZ-a nezaposleno je 171.490 radno sposobnih građana Hrvatske - pretpostavili bismo da je bilo kakav posao dobrodošao.
Npr. u vinogradima Krauthaker radnici su plaćeni po kilogramu grožđa i mogu zaraditi od 140 do 230 kuna po danu uz plaćeni prijevoz. Kod njega berači imaju pune ruke posla cijeloga mjeseca. U slabije rodnim vinogradima gdje se beru manje količine naknada je fiksna i iznosi 160 kuna po danu.
Zanimljivo je zapažanje voćara Zlatka Kozjaka iz Bjelovara: "Priča se da je puno nezaposlenih, ali je pitanje što uopće znaju, žele i kako raditi. Sve je to po sistemu 'kada bi bila kancelarija, klimatiziran ured... ' a ovo je poljoprivreda gdje radiš na otvorenom, pod suncem, na vjetru, kiši. Dođu ljudi, htjeli bi raditi, ali nakon tri, četiri sata posla, odustaju. Spreme stvari i odu kući", kaže Kozjak.
Na oglas za rad u jabučnjaku mu se prijavilo oko 30 ljudi, napravio je selekciju. Ponudio im je dnevnicu od 150 kuna plus vaučer za posao od 7.30 do 17 sati. Imaju i pauzu od 12 do 13 sati koja je plaćena. Mjesečno kod njega u voćnjaku, među jabukama, radnici mogu zaraditi, izračunao je, nešto više od 3.500 kuna.
Dakle, ako od onih 170 i kusur tisuća nezaposlenih oduzmemo osobe koji možda zbog godina ili tjelesnih problema/bolesti ne mogu raditi fizički zahtjevne poslove, još uvijek nam ostane znatan broj radno sposobnih ljudi. Problem očito postoji, ako ništa, a onda u stručnoj i svakodnevnoj terminologiji. Kada čujete, ili izgovorite onu "kod nas nema posla", razmislite dvaput kojeg to točno posla nema? Jasno je da svatko od nas kad dođe u neke godine traži stabilnost i sigurnost, to je prirodno, no ovakvi poslovi su savršeni za mlade osobe bilo da su studenti ili traže posao. Hrvatska se prema podacima iz lipnja 2016. godine nalazi na četvrtom mjestu u Europskoj uniji po nezaposlenosti mladih, s više od 30 posto mladih koji su nezaposleni (Izvješće Europskog revizorskog suda objavljeno pod naslovom "Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene?").
Čega nedostaje? Edukacije mladih o radu i činjenici da je posao - posao bez obzira kakav bio? Većeg angažmana HZZ-a u procesuiranju nezaposlenih? Jednostavna prisila? Ako si "na Zavodu" ideš raditi ono što se nudi dok ne dođe nešto bolje? Nekakvo rješenje očito treba jer je jasno da se situacija drastično mijenja kada zagrebete ispod površine.
