Za malo manje od mjesec dana, točnije 1. siječnja 2026., način na koji tvrtke međusobno posluju u Hrvatskoj nepovratno se mijenja. Projekt nazvan Fiskalizacija 2.0 donosi najveću reformu u razmjeni računa od uvođenja prve fiskalizacije 2013. godine. Ključna promjena odnosi se na ukidanje dosadašnje prakse slanja računa u PDF formatu putem elektroničke pošte ili fizičkom poštom, što više neće biti zakonski valjano za obveznike PDV-a u transakcijama s drugim poslovnim subjektima (B2B). Umjesto toga, uvodi se obveza izdavanja i zaprimanja računa isključivo u strukturiranom XML formatu putem ovlaštenih informacijskih posrednika.
Za riječke poduzetnike, obrtnike s Kvarnera i sve gospodarske subjekte u našoj županiji, ovo znači nužnu prilagodbu softverskih rješenja i internih procesa, jer će svaki račun morati biti digitalno potpisan, standardiziran i u stvarnom vremenu prijavljen Poreznoj upravi prije nego što uopće stigne do kupca. Dok obveznici PDV-a u sustav ulaze prvi, važno je napomenuti da se obveza od 1. siječnja 2027. širi na sve poslovne subjekte, uključujući male paušalne obrtnike i iznajmljivače, čime se krug digitalizacije u potpunosti zatvara.
Strah od "curenja podataka"
Unatoč najavama Porezne uprave da će novi sustav donijeti uštede, ubrzati naplatu i smanjiti mogućnost pogrešaka, među poduzetnicima vlada određena doza skepse i bojazni, prvenstveno vezana uz sigurnost podataka. Naime, e-računi sadrže osjetljive poslovne tajne, uključujući popise klijenata, detaljne specifikacije cijena, rabate i uvjete plaćanja. Pojavile su se zabrinutosti, koje su artikulirali i neki IT stručnjaci, o potencijalnim sigurnosnim propustima kod informacijskih posrednika koji bi mogli omogućiti zloupotrebe poput industrijske špijunaže ili čak izdavanja lažnih računa u tuđe ime ako sustavi provjere identiteta nisu rigorozni. Iako zakonodavac tvrdi da će posrednici podlijegati strogim provjerama sukladno Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti i morati posjedovati ISO certifikate, strah od "curenja" podataka u digitalnom eteru ostaje prisutan, posebice kod manjih tvrtki koje nemaju vlastite IT odjele za provjeru sigurnosnih protokola svojih partnera.
Klasifikacija proizvoda po djelatnostima izaziva glavobolje
Drugi veliki izazov koji izaziva glavobolju računovođama i vlasnicima tvrtki jest nova administrativna obveza klasificiranja svakog proizvoda i usluge prema Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPD). To znači da će svaka stavka na računu, bilo da se radi o prodaji kave u opatijskom kafiću drugom poduzeću ili inženjerskoj usluzi riječke tvrtke, morati imati pridruženu točnu šifru iz registra Državnog zavoda za statistiku. Bez ispravne KPD oznake, e-račun neće proći fiskalizaciju, što bi moglo dovesti do blokade u poslovanju. Ovo zahtijeva temeljitu reviziju šifarnika artikala i usluga, posao koji mnogi poduzetnici moraju obaviti tijekom 2025. godine kako bi izbjegli kaos prvog radnog dana 2026. godine. Uz to, trošak implementacije novih rješenja nije zanemariv. Iako će postojati besplatna aplikacija MIKROeRačun za one koji nisu u sustavu PDV-a, većina tvrtki morat će plaćati mjesečne naknade informacijskim posrednicima, koje se procjenjuju na minimalno 8 eura mjesečno za osnovne pakete, uz dodatne troškove arhiviranja koje je obvezno čuvati godinama.
Ne čekati zadnji trenutak, kazne do 66.360 eura
Ipak, nije sve tako crno. Institucije poput Fine i privatnih informacijskih posrednika već nude rješenja koja integriraju fiskalizaciju i razmjenu računa, a cilj je automatizacija koja bi dugoročno trebala smanjiti troškove papira, tonera i poštarine te eliminirati ručno prepisivanje podataka u knjigovodstvu. Sustav bi trebao onemogućiti naknadne izmjene računa i storniranja bez traga, čime se uvodi red na tržište i smanjuje nelojalna konkurencija koja je izbjegavala porezne obveze. Za poduzetnike je ključno da ne čekaju zadnji trenutak. Preporuka je da se već tijekom 2025. godine odabere informacijski posrednik, testira kompatibilnost ERP sustava i započne s ažuriranjem baze podataka proizvoda. Oni koji se pravovremeno pripreme, tranziciju će osjetiti kao tehničku nadogradnju, dok bi kašnjenje moglo rezultirati ozbiljnim zastojima u poslovanju i potencijalnim kaznama koje za pravne osobe mogu doseći i do 66.360 eura. Fiskalizacija 2.0 je neizbježna stvarnost, a uspjeh prilagodbe ovisit će o pravovremenoj informiranosti i pripremi svakog pojedinog poduzetnika.
