Jedinstveni teritorij istarskog i slovenskog krša sve je ugroženiji, izložen je pritiscima posjetitelja, rekreativaca, penjača, šetača, zbog čega se pokazalo nužnim nadzirati najznačajnija staništa i vrsta s obje strane granica. Upravo je projektom EU LIKE – Living on the Karst Edge financiranim iz Programa INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska, koji obuhvaća područje krškog ruba, cilj upravljati i kontrolirati zaštićeno područje Natura 2000 i smanjiti navedeni pritisak na očuvanja bioraznolikosti. Projekt LIKE započet je u rujnu 2017., a završava u veljači 2020. godine.
U prvoj godini provedbe, hrvatski i slovenski partneri na čelu s Istarskom županijom, pažnju su usmjerili na edukaciju ciljnih skupina kako bi spoznali važnost očuvanja bioraznolikosti toga područja. Partner projekta Javna ustanova Natura Histrica je krajem kolovoza organizirala edukativne radionice o bogatoj flori područja krškog ruba, a teme su bile - invazivne strane biljne vrste na krškom rubu i istarskom poluotoku te ljekovito bilje kojim obiluje istarski krš.
U četvrtak 4. listopada je u Prirodoslovnom muzeju Rijeka održan sastanak partnera na projektu LIKE gdje su predstavljeni rezultati anketiranja ciljnih skupina i komunikacijska strategija koju provodi tvrtka LIBRA.
Uz domaćina, Prirodoslovni muzej Rijeka, na sastanku su se okupili predstavnici Društva za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije, Udruge Biom, Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave, Univerze na Primorskem, Nature Histrice, Mestne občine Koper i Istarske županije.
Istraživanje ciljnih skupina prijeko je potrebno za izradu kvalitetne komunikacijske strategije
Naime, kako bi se saznalo više o percepciji lokalnog stanovništva i ostalih ciljanih skupina projekta LIKE, provedeno je anektiranje temeljem čega je nastala komunikacijska strategija koja prati provođenje projekta. Okupljenima je ispred agencije LIBRA rezultate anketiranja predstavila Ivana Baždarić.
Istraživanje je pokazalo da više od pola žitelja i anketiranih rekreativaca ne zna za pojam ekološke mreže EU Natura 2000 i je li područje Ćićarije u nekoj od kategorija zaštićenih područja. Drže da trenutna turistička razvijenost područja Ćićarije ne postoji ili je nedovoljno razvijena te vjeruju da je turistički potencijal toga područja vrlo dobar, čak i izvrstan.
Prednosti vide u mirnom životu bez gužvi i buke, prirodnim ljepotama, klimi i čistom zraku, a kao probleme navode slabu naseljenost i odlazak mladih. Iz rezultata anketiranja zaključuje se kako domaće stanovništvo podržava razvitak područja privlačenjem rekreativaca i sportaša, ali u određenim granicama i dobro promišljenom strategijom.
Pojam "citizen science" nepoznat
Iako se pretpostavljalo da su interesi posjetitelja i lokalnog stanovništva sukobljeni, što je i bila temeljna pretpostavka ovoga istraživanja, pokazalo se da im je primarni cilj zajednički, a to je zaštita toga područja. Većina ispitanih rekreativaca svjesna je negativnog utjecaja sportskih aktivnosti na okoliš, a nepoznat im je i pojam „citizen science“ (građanska znanost koja omogućuje sudjelovanje građana u znanstvenim aktivnostima kako bi zajedno unaprijedili zaštitu okoliša). Rekreativci, pokazalo je istraživanje, osjećaju određenu ili potpunu pripadnost području.
Temeljem dobivenih rezultata pokazalo se da je javnosti nužno na razumljiv način istaknuti brojne zanimljivosti, educirati ih i informirati, oblikovati informacije u vidu zanimljivih „Jeste li znali“ crtica, sve obuhvatiti promotivnim i komunikacijskim aktivnostima uz glavnu poruku o aktivnom očuvanju i brizi za okoliš. Gotovo isčezle tradicionalne vrijednosti treba gledati kroz prizmu zaštite prirode, osvijestiti javnost i lokalno stanovništvo o dobrobiti tradicionalnog načina obrađivanja zemlje.
Poticanje vlastita identiteta
Prirodne vrijednosti i tradicija sežu duboko u povijest i dio su vlastita identiteta koji treba poticati, a identifikacija osoba s prostorom pobudit će im brigu za prostor i tako osigurati njegovu dugoročnu zaštitu, čuo se na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja.
Javnost treba prihvatiti poruke da prirodne vrijednosti ne štite samo zakoni i institucije, već i sami ljudi u tome prostoru. Osobe u izravnom doticaju s prirodnim vrijednostima, bilo da je riječ o lokalnom stanovništvu ili rekreativcima, trebaju biti svjesni svog djelovanja i aktivno sudjelovati u njihovoj zaštiti. Vrlo je važno pravovremeno javljati nepravilnosti ili pak vrijedne informacije nadležnim institucijama i organizacijama, prvi je to korak u aktivnom sudjelovanju u zaštiti.
