Inspiracija sa sjevera: Ljubljana kao model
Nakon što je delegacija Grada Rijeke, predvođena gradonačelnicom Ivom Rinčić, posjetila Ljubljanu, postalo je jasno da slovenska prijestolnica nudi gotov recept za rješavanje riječkih prometnih problema. Gradski vijećnik, arhitekt i urbanist Marin Račić, koji je bio dio delegacije, u emisiji "Perspektiva" Radio Rijeke detaljno je objasnio kako bi se riječki centar mogao osloboditi automobila, po uzoru na grad koji je to uspješno proveo u posljednjih 20 godina.
Ljubljana je svoju transformaciju započela strateški – izgradnjom ključnog mosta koji im je omogućio zatvaranje prometnog prstena oko centra. Tek tada su, korak po korak, počeli oslobađati ulice od automobila. "Oni su isprobavali rješenja. Zatvorili bi ulicu na tri ili šest mjeseci, vidjeli kako funkcionira, jesu li građani zadovoljni. Ako je bilo dobro, tako je ostalo", objašnjava Račić, ističući kako je to spor, ali učinkovit proces. Rezultat je danas svima vidljiv – centar Ljubljane je prostrana pješačka oaza, potpuna suprotnost riječkom središtu gdje, kako kaže Račić, "čim se maknete s Korza, čeka vas buka automobila".
Tunel ispod Rive i mreža garaža
Kako bi Rijeka postigla sličan cilj, u igri je nekoliko velikih projekata. Najambiciozniji od njih je ideja o izgradnji tunela ispod Rive, čime bi se promet u potpunosti izmjestio pod zemlju. "Time bi se more, odnosno Riva, spojilo s Korzom i starim gradom. Automobila u tom dijelu uopće ne bi bilo", ističe Račić. Dodaje kako financije za takav projekt ne bi trebale biti nepremostiva prepreka jer se radi o državnoj cesti, a za državni proračun to "nije ni crno ispod nokta".
Međutim, Račić naglašava ključno pravilo: centar se ne može zatvoriti dok se građanima ne ponudi alternativa. Prvi korak je izgradnja novih parkirnih mjesta. Budući autobusni kolodvor Žabica osigurat će oko 850 mjesta, no to je tek početak. Plan je, po uzoru na Split koji planira 34 kvartovske garaže, izgraditi sustav garaža po cijelom gradu. Pet ih je već u fazi projektiranja, a poseban prioritet su kritični kvartovi poput Rastočina, gdje je stanje s parkiranjem toliko kaotično da je upitan prolazak vatrogasnih vozila u slučaju nužde.
Revolucija javnog prijevoza: Umjesto zvijezde, "riblja kost"
Paralelno s rješavanjem problema prometa u mirovanju, nužan je i potpuni preustroj javnog gradskog prijevoza. Račić Rijeku, uz Dubrovnik, smatra najkompleksnijim gradom za organizaciju javnog prijevoza zbog brdovite konfiguracije i uskih ulica. Trenutni sustav, koji opisuje kao "zvjezdasti" jer većina linija prolazi kroz centar, pokazao se neefikasnim.
"Ako ja sa Škurinja želim na bazen na Kantridi, moram se prvo spustiti u centar, pa onda iz centra ići na Kantridu", slikovito objašnjava problem. Rješenje vidi u modelu "riblje kosti". Glavne, frekventne autobusne linije prometovale bi uz obalu, dok bi se s brda, iz pojedinih kvartova, spuštale manje, direktne linije. U planu je razmotriti i uvođenje minibuseva ili čak prijevoza na zahtjev, sličnog Uberu, ali na definiranim rutama. Za izradu ovako kompleksnog plana provest će se detaljna prometna studija koja bi, koristeći suvremene tehnologije za praćenje kretanja građana, trebala trajati do godinu dana.
Kada sve to možemo očekivati?
Iako su planovi ambiciozni, građani će se morati naoružati strpljenjem. Procedure javne nabave i žalbeni postupci značajno usporavaju realizaciju. "Možete imati gotov projekt i osiguran novac, ali ako se netko od izvođača žali, čekate šest mjeseci, nekad i godinu dana", upozorava Račić.
Ipak, neki pomaci su vidljivi. Projektiranje prvih kvartovskih garaža je u tijeku. Kao jedan od prvih realnih koraka, Račić spominje mogućnost izgradnje velike javne garaže na prostoru Delte, ispod spoja na zaobilaznicu. To bi omogućilo da se sama Delta očisti od automobila i pretvori u zeleni park. Prema njegovim procjenama, takvi projekti od ideje do realizacije traju nekoliko godina, što znači da bi prva veća gradnja mogla započeti tek 2027. godine. "Ono što nam najviše fali su gotovi projekti. Sada ćemo prvo morati potrošiti vrijeme na projektiranje, a tek onda kreće realizacija", zaključuje Račić.
