Vlasnici restorana i njihovi kuhari u svojim kuhinjama sukladno novim pravilima moraju provoditi dodatne mjere, koje se odnose na ribu, odnosno točnije, plavoperajnu tunu i igluna. Prošle godine u rujnu propisano Pravilnikom o sljedljivosti da svaki prvokupac u slučajevima u kojima kupljenu tunu siječe na manje komade ili je filetira, obavezno mora na svaki pojedini komad ribe staviti poseban barkod, vagati ga, a markicu čuvati 2 godine. Tuna i iglun su vrste kojima se upravlja na razini Međunarodne organizacije za zaštitu atlantskih tuna, koja je donijela propise o ulovu, uzgoju i sljedljivosti vrsta, a stavljanje barkoda na svaki komad te njegovo skeniranje služi kako bi inspekcija mogla kontrolirati proces, javljaju iz Jutarnjeg lista.

Stavka 6. b članka 6 spomenutog Pravilnika glasi: “Ako tunu ili igluna označenog markicom dijeli na manje komade, dužan je svaki komad označiti naljepnicom s jedinstvenim barkodom i unijeti podatke o izvaganim količinama tune ili igluna, izraženim kao masa proizvoda u kilogramima po komadu i raščlanjenim po načinu prezentiranja proizvoda.”

Ipak, za sada nije jasno na koliko će se restorana odnositi ovaj stavak budući da restorani nisu većinom prvokupci, nego ribu nabavljaju od dobavljača, no Pravilnik se odnosi na ugostitelje na Jadranu koji imaju direktan pristup ribi.

Jutarnji list za pojašnjenje se obratio Ministarstvu poljoprivrede: “Pravilnikom o sljedivosti tune i igluna predviđeno je da restorani, registrirani prvi kupci, smiju kupiti tunu i igluna s ribarskog plovila cijele, a u slučaju da cijelu tunu filetiraju moraju je označiti QR kod naljepnicama kako bi se omogućila sljedivost svakog pojedinog filea do krajnjeg potrošača. Napominjemo da u našem sustavu prve prodaje restorani imaju mogućnost registracije kao prvi kupci, a što u Europi nije uobičajena praksa i po tome je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj je to moguće. Odredbe se odnose na sve u lancu rukovanja tunom i iglunom od ulova do maloprodaje i ne smatramo da su za ugostiteljske objekte zahtjevniji u odnosu na druge. Pravilnikom o sljedivosti tune i igluna želimo na jednostavan način omogućiti krajnjem potrošaču informacije i tako brendirati hrvatsku tunu i igluna te, u konačnici, izdići restorane koji u svojoj ponudi imaju hrvatske plavoperajne tune i iglune za razliku od onih koji nude uvoznu ribu i koja se često deklarira kao domaća krajnjem potrošaču.“

Izvor: Jutarnji list