Na Zametu na padini Ludvetoga brega nalazi se pomalo zaboravljena Zametska pećina dužine oko 200 metara. Ulaz u pećinu je tipa jame s tlom koje naglo nestaje pod nogama, a pećina je opremljena stubama, zatvorena rešetkom i lokotom, a unutar nje nalazi se pravo malo blago – Zametska pećina još uvijek procjeđuje vodu i krase je brojni stalaktiti, stalagmiti, sigasti saljevi i zavjese. Riječki povjesničar i speleolog Guido Depolio 1921. godine ostavio je prve poznate zapise o Zametskoj pećini, a ista je 1981. godine proglašena geomorfološkim spomenikom.
Sada, Grad Rijeka kao nositelj projekta „Interpretacijski centar prirodne baštine Primorsko-goranske županije“ s partnerima Primorsko-goranskom županijom, Turističkom zajednicom Grada Rijeke i Javnom ustanovom Priroda daju Zametskom pećini novi sjaj. Zametska pećina će se projektom urediti i otvoriti za javnost i organizirano posjećivanje. U subotu, 10. listopada Zametska pećina je, organizacijom Javne ustanove Priroda uz potporu Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Komunalnim društvom Čistoća te Speleološkom udrugom Estavela, očišćena.
Čišćenje je obavila Speleološka udruga „Estavela“ iz Kastva u okviru volonterske speleološke inicijative „Čisto podzemlje“ uz financijsku podršku od strane Lidl Hrvatska, a Komunalno društvo „Čistoća“ omogućilo je odvoz prikupljenog otpada. Akciji su se pridružili i članovi Mjesnog odbora Zamet, a u tijeku akcije, u želji da doprinesu ovoj inicijativi, spontano se uključilo i nekoliko članova Zametskih zvončara, prenosi Novi list.
Ovom akcijom želi se povećati osviješćenost o opasnosti onečišćenja krškog podzemlja budući da se odlaganjem otpada u speleološke objekte direktno ugrožava ljudsko zdravlje. Voda u kršu prolazi kroz tanki sloj tla pa se ne uspijeva pročistiti prirodnim putem, već putuje krškim podzemljem dalje zagađena nanoseći štetu ekosustavu i ljudskom zdravlju, upozorava Novi list.
