Upotreba olovnog benzina iskorijenjena je iz cijelog svijeta, što je prekretnica koja će spriječiti više od 1,2 milijuna prijevremenih smrti i spasiti svjetska gospodarstva, priopćio je u ponedjeljak Program UN -a za okoliš (UNEP).
Gotovo stoljeće nakon što su liječnici prvi put upozorili na toksične učinke olovnog benzina, Alžir - posljednja zemlja koja je koristila gorivo - prošlog je mjeseca iscrpila zalihe, rekao je UNEP, nazvavši tu vijest značajnom pobjedom u borbi za čistiji zrak. "Uspješna provedba zabrane olovnog benzina velika je prekretnica za globalno zdravlje i naš okoliš", rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP -a sa sjedištem u Nairobiju.
Čak i prije dva desetljeća, više od 100 zemalja u svijetu i dalje je koristilo olovni benzin, unatoč studijama koje ga povezuju s preranom smrću, lošim zdravljem i zagađenjem tla i zraka. Zabrinutost je izražena već 1924. godine, kada je na desetke radnika hospitalizirano, a pet ih je proglašeno mrtvim nakon što su pretrpjeli grčeve u rafineriji koju je vodio američki gigant Standard Oil, a koju je osoblje prozvalo 'luda plinska zgrada'. Ipak, sve do 1970 -ih gotovo svi benzini prodani diljem svijeta sadržavali su olovo.
Kad je UNEP 2002. započeo svoju kampanju, mnoge velike gospodarske sile već su prestale koristiti gorivo, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kinu i Indiju. No, situacija u zemljama s nižim prihodima ostala je strašna.
'Kraj toksične ere'
Do 2016., nakon što su Sjeverna Koreja, Mjanmar i Afganistan prestali prodavati olovni benzin, samo je nekoliko zemalja još uvijek radilo na benzinskim postajama za opskrbu gorivom, a Alžir je konačno slijedio Irak i Jemen u okončanju ovisnosti o zagađivaču.
UNEP je u svom priopćenju rekao kako bi se iskorijenjenjem olovnog benzina "spriječilo više od 1,2 milijuna prijevremenih smrti godišnje, povećao koeficijent inteligencije među djecom, uštedjelo 2,44 bilijuna američkih dolara (2,07 trilijuna eura) za globalno gospodarstvo i smanjile stope kriminala". Njegovi glavni čimbenici bili su dobrobiti boljeg zdravlja za cjelokupno gospodarstvo, manji medicinski troškovi i pad kriminalnih aktivnosti - veće stope kriminala ranije su bile povezane s izloženošću olovnom gorivu.
UNEP je upozorio da se općenito upotreba fosilnih goriva ipak mora drastično smanjiti kako bi se spriječili zastrašujući učinci klimatskih promjena. Greenpeace je tu vijest pozdravio kao "proslavu kraja jedne otrovne ere".
"Jasno pokazuje da ako možemo postupno ukinuti jedno od najopasnijih goriva koja zagađuju okolinu u 20. stoljeću, možemo apsolutno ukinuti sva fosilna goriva", rekao je Thandile Chinyavanhu, aktivist za klimu i energiju u Greenpeace -u u Africi. "Afričke vlade ne smiju više davati izgovore industriji fosilnih goriva", dodao je.
Globalno, prodaja vozila će se eksponencijalno povećati, osobito na tržištima u razvoju. "Transportni sektor odgovoran je za gotovo četvrtinu globalnih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom, a do 2050. bi trebao pasti na jednu trećinu", rekao je UNEP i dodao kako će u narednim desetljećima na ulice izaći 1,2 milijarde novih vozila.
"To uključuje milijune nekvalitetnih rabljenih vozila koja se izvoze iz Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Japana u zemlje sa srednjim i niskim prihodima. To pridonosi zagrijavanju planeta i zagađenju zraka i (mora) uzrokovati nesreće", kažu u globalnom tijelu.
Ranije ovog mjeseca, bombaško izvješće UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorilo je da će prosječna temperatura Zemlje biti 20 stupnjeva Celzijusa (2,7 stupnjeva Fahrenheita) toplija oko 2030. u odnosu na predindustrijska vremena. Desetljeće ranije od predviđenog, porast je podigao uzbunu zbog upotrebe fosilnih goriva.
Izvor: Science Alert
