Svijet je u nedjelju obišla vijest o odlasku jedne od posljednjih velikih diva zlatnog doba kinematografije. Brigitte Bardot, žena koja je bila sinonim za ljepotu, slobodu i pobunu, preminula je u 91. godini. Njezina zaklada potvrdila je tužnu vijest u priopćenju poslanom agenciji France-Presse, ne navodeći točno vrijeme smrti.

"Zaklada Brigitte Bardot s velikom tugom objavljuje smrt svoje osnivačice i predsjednice, gospođe Brigitte Bardot, svjetski poznate glumice i pjevačice, koja je odlučila napustiti svoju prestižnu karijeru kako bi svoj život i energiju posvetila zaštiti životinja", stoji u objavi. Otišla je tiho, u svom domu, okružena prirodom koju je toliko cijenila, daleko od bljeska fotoaparata od kojeg je pobjegla prije više od pola stoljeća.

Teški posljednji mjeseci i borba do samog kraja

TEST — Noctua Tech (homepage top 2)

Posljednje godine života slavne glumice bile su obilježene ozbiljnim zdravstvenim problemima. Još u srpnju 2023. godine, tijekom velikih vrućina u Saint-Tropezu, hitna pomoć intervenirala je u njezinom domu zbog respiratornih problema. Njezin suprug Bernard d’Ormale tada je izjavio kako glumica u tim godinama teško podnosi vrućinu. No, jesen 2025. donijela je nove, teže bitke. U listopadu i studenom nekoliko je puta bila hospitalizirana u Toulonu zbog, kako su francuski mediji pisali, "ozbiljne bolesti" te je podvrgnuta kirurškom zahvatu.

Ipak, njezin duh ostao je nesalomljiv. Kada su se krajem listopada pojavile lažne vijesti o njezinoj smrti, koje je proširio jedan francuski influencer, Bardot je žestoko reagirala. "Ne znam tko je idiot koji je proširio lažne vijesti o mom nestanku, ali znajte da sam dobro i da nemam namjeru odustati. Pametnome dosta", poručila je tada, pokazujući istu onu prkosnu energiju koja ju je učinila zvijezdom. Nažalost, njezina posljednja bitka bila je preteška.

'I Bog stvori ženu'

Rođena u Parizu 28. rujna 1934. u strogoj građanskoj obitelji, Brigitte Anne-Marie Bardot odmalena je sanjarila o bijegu. Disciplinu je naučila kroz balet na pariškom konzervatoriju, a ljepota ju je već s 15 godina dovela na naslovnicu časopisa Elle. Ključan trenutak dogodio se kada je upoznala redatelja Rogera Vadima. On je u njoj vidio sirovi talent i magnetsku privlačnost koja će uskoro zapaliti svijet.

Film "I Bog stvori ženu" iz 1956. pretvorio ju je iz nepoznate djevojke u globalni fenomen i međunarodni seks-simbol. Njezina uloga Juliette Hardy, mlade žene koja živi po vlastitim pravilima, bila je revolucionarna. Hodala je bosa, nosila bikini na način koji je popularizirao taj odjevni predmet i plesala s nesputanom senzualnošću koja je istovremeno šokirala i očarala puritansko društvo pedesetih. Za jedne je bila skandal, za druge božica. Slavna filozofkinja Simone de Beauvoir opisala ju je kao "lokomotivu ženske povijesti", simbol nove, oslobođene žene koja se usuđuje željeti.

Cijena slave i bijeg od mita

Iako je snimila više od 40 filmova, surađujući s velikanima poput Jean-Luca Godarda ("Prezir") i Henri-Georgesa Clouzota ("Istina"), Bardot se nikada nije pomirila s teretom slave. Kada je 1973., na vrhuncu karijere i sa samo 39 godina, objavila povlačenje, svijet je bio u šoku.

"Ljudi me nisu gledali kao osobu, već kao nešto poželjno, nedostižno, kao seksualni objekt. Bila sam zatočenik slike koju su drugi stvorili", požalila se godinama kasnije. Njezina razbarušena plava kosa i naglašene oči postale su ikonički stil, ali za nju je to bio zatvor. "Moja ljepota je bila prokletstvo. Ljudi su mi se divili, ali me nisu voljeli", napisala je u memoarima. Turbulentan ljubavni život, četiri braka i strastvene veze s nekim od najpoznatijih muškaraca tog doba samo su pojačavali medijski pritisak. Ona je, kako je sama rekla, samo željela biti stvarna, "ranjiva, slobodoumna, često tužna žena".

Drugi život: Srce poklonjeno životinjama

Umorna od ljudi i lažnog sjaja, utočište je pronašla u Saint-Tropezu, u svom domu La Madrague i u društvu životinja. "Svoj život dala sam filmu, ali svoje srce životinjama. Ljudi su me razočarali, životinje nikad", glasila je njezina poznata izjava. Godine 1986. osnovala je Zakladu Brigitte Bardot, prodavši na aukciji svoj nakit i osobne stvari kako bi prikupila novac.

Njezina borba postala je legendarna. Od prosvjeda protiv lova na tuljane u Kanadi, borbe protiv industrije krzna, do spašavanja napuštenih pasa i mačaka, Bardot je postala jedna od najglasnijih aktivistica na svijetu. Njezina zaklada danas djeluje u više od 70 zemalja, financirajući utočišta i kampanje sterilizacije. Filmsku divu zamijenila je beskompromisna borkinja s megafonom u ruci, često izazivajući kontroverze svojim radikalnim stavovima o imigraciji i islamu, zbog kojih je više puta bila novčano kažnjena.

Brigitte Bardot živjela je nekoliko života u jednom. Bila je filmska ikona koja je promijenila percepciju ženstvenosti, modni uzor generacijama i, konačno, neumorna zaštitnica onih koji nemaju glas. Svijet će je pamtiti kao mit koji je sama stvorila, ali i kao ženu koja je imala hrabrosti taj mit napustiti kako bi slijedila svoje srce.