Od kako nas je pogodila koronakriza, odnosno od kako nas je krenula gađati, jer ćemo posljedice tek početi osjećati, puno je govora bilo o štetama koje će sama pandemija, a onda i mjere koje su za njeno sprječavanje poduzete, uzrokovati ekonomiji.
Turizam naravno, većina uslužnih djelatnosti koje uključuju bliski kontakt, ugostiteljstvo...svi bilježe gubitke.
Pa se onda tu javljaju razne udruge poduzetnika, obrtnika, ugostitelja, prijevoznika (i naravno sindikati iz državnog sektora, tko bi njih mogao zaboraviti). No, nekako je u cijeloj toj problematici zaboravljen obični, najobičniji radnik...dakle ne vlasnik obrta, poduzeća, djelatnosti za koje su osigurani poticaji kako bi uspjeli premostiti neko vrijeme i zadržati radnike. Ne oni. Nego ti radnici. Što je s njima?
Dok su se u Rijeci lomila koplja oko situacije s EPK 2020 i naprasitim otpuštanjem 50 tak zaposlenih iz poduzeća Rijeka 2020 - koje je u najmanju ruku bilo čudno i izvedeno bez takta i trunke profesionalnosti, u javnosti se (i kroz izjave gradonačelnika Obersnela) provlačio i podatak da je u Rijeci, taj mjesec, bez posla ostalo 500 ljudi. I to je spomenuto, i zaboravljeno. Nitko se za to nije uhvatio, tražio prava za tih 500...
Kako naš vrijedni Hrvatski zavod za zapošljavanje budno prati i analizira trendove tržišta rada iz mjeseca u mjesec, odlučili smo malo pogledati te podatke pa vidjeti koju je točno štetu do sada izazvala koronakriza.
Ukupna registrirana nezaposlenost
Od ožujka do travnja u Hrvatskoj je bez posla ostalo preko 15.000 ljudi, 11% povećanja.
Potkraj travnja 2020. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 159.234 nezaposlene osobe, što je više za 15.773 osobe nego prethodnoga mjeseca te za 28.144 osobe nego u travnju 2019. Dakle, u travnju 2020. godine nezaposlenost je povećana za 11,0 % u usporedbi s prethodnim mjesecom, te za 21,5 % u usporedbi s istim mjesecom 2019. godine.
Nezaposlene osobe prema spolu
Od ukupnoga broja nezaposlenih u travnju 2020. bio je 70.571 nezaposleni muškarac (44,3 %) i 88.663 nezaposlene žene (55,7 %). Broj nezaposlenih muškaraca povećan je za 21,5 %, a žena za 21,4 % u odnosu na travanj 2019. godine.
Nezaposlene osobe po županijama
Županije s jakom turističkom djelatnošću najviše su pogođene, Istra s inače odličnom razinom zaposlenosti ima najveći postotni rast nezaposlenosti.
Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u travnju 2020. imali su Splitsko-dalmatinska županija (27.063 ili 17,0 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Grad Zagreb (19.469 ili 12,2 %) i Osječko-baranjska županija (17.967 ili 11,3 %), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (2.112 ili 1,3 %).
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama. Najveći porast broja nezaposlenih evidentiran je u Istarskoj županiji (za 122,4 %), a potom u Dubrovačko-neretvanskoj (za 47,9 %) te Primorsko-goranskoj županiji (za 44,9 %), dok je najmanji porast zabilježen u Sisačko-moslavačkoj županiji (za 5,7 %) te Osječko-baranjskoj (za 7,7 %), Bjelovarsko-bilogorskoj (za 7,8 %) i Virovitičko-podravskoj (za 8,0 %) županiji.
Promatrano po djelatnostima, među osobama s radnim iskustvom, najveći je broj radio u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (27.274 ili 19,2 %), prerađivačkoj industriji (21.220 ili 15,0 %), trgovini na veliko i malo (21.044 ili 14,8 %) te javnoj upravi i obrani (10.887 ili 7,7 %).
Je li itko zaposlen tijekom travnja 2020?
Iz HZZ-a kažu da je iako je u odnosu na prethodne mjesece, a pogotovo isto razdoblje prošle godine, stanje sa zapošljavanjem poražavajuće. Ukupno je tijekom travnja 2020. iz evidencije nezaposlenih izašlo 9.710 osoba, što je 63,8 % manje nego u travnju prošle godine. Od toga je zaposleno 5.148 osoba, i to: 4.824 osobe na temelju radnoga odnosa (75,4 % manje nego u travnju prošle godine) i 324 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog primitka odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većega od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima i dr.).
Izvor: HZZ.hr
