Nakon što su ruske trupe jučer zauzele Černobil, znanstvenici i stručnjaci za okoliš upozorili su na moguću ekološku katastrofu koja bi se mogla dogoditi.
Ukrajinski premijer Denys Shmyhal rekao je u priopćenju da su bivša nuklearna elektrana, kao i okolna zona isključenja od 30 kilometara, sada pod oružanom ruskom kontrolom. Ranije tog dana, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da ukrajinski "branitelji daju svoje živote kako se tragedija iz 1986. godine ne bi ponovila".
Černobil je bio mjesto najgore nuklearne katastrofe u povijesti, nakon što je reaktor eksplodirao i proširio radioaktivni otpad po Europi u travnju 1986. godine. Posljednjih godina ovo mjesto postalo je popularno turističko mjesto, kao i neočekivana ekološka uspješna priča jer su razne vrste počele cvjetati u regiji.
Danas se očitanja radijacije iz Černobila navode kao natprosječna koja izazivaju globalnu zabrinutost.
Zašto su znanstvenici za okoliš zabrinuti za povećanje razine radijacije?
Podaci iz zone isključenja trenutno pokazuju povećane razine gama zračenja. Državni nuklearni regulatorni inspektorat Ukrajine rekao je da su "kontrolne razine doze gama zračenja premašene na značajnom broju promatračkih točaka". No, dodaju, “trenutno zbog okupacije nemoguće utvrditi razloge promjene radijacijske pozadine u zoni isključenja."
Drugi stručnjaci sugeriraju da je porast radijacije vjerojatno posljedica poremećenog tla, a ne proboja reaktora. "Resuspenzija prašine i tla vjerojatno je jedan od čimbenika veće razine radijacije", rekao je Wim Zwijnenburg, voditelj projekta humanitarnog razoružanja za nizozemsku mirovnu organizaciju PAX.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da prati situaciju u Ukrajini "s velikom zabrinutošću", ali je napomenula da nema prijavljenih razaranja na lokaciji nuklearne elektrane u Černobilu.
Trenutno se kod postrojenja nalazi pokrovni štit koji je izgrađen kako bi se spriječio ispuštanje stotine tona radioaktivne tvari. Ono je nadograđeno 2016. i struktura je navodno sposobna "izdržati tornado" i stajati najmanje 100 godina, prema Europskoj banci za obnovu i razvoj.
Rizik u zoni je nuklearni otpad pohranjen u tom području. Ova odlagališta sadrže radioaktivni materijal, a unutar zone postoje i neke žarišne točke.
Profesorica epidemiologije i biostatistike Lydia Zablotska izjavila je za Washington Post da je osoblje koje radi u Černobilu bilo svjesno ovih mjesta, ali dolazeći vojnici neće znati raspored ili mjesto izbjegavanja u zoni. To bi potencijalno moglo dovesti do kontaminacije tenkova i drugih vozila zračenjem, koje se dalje širi.
"Ono što me stvarno brine je da tamo ima osoblja, tamo rade znanstvenici", rekla je Zablotska. “Kako su? Posvetili su svoje živote kako bi zaštitili svijet od najzagađenijeg područja na Zemlji.”
Osim Černobila, postoji zabrinutost zbog trajne ekološke štete od ruske invazije. Ukrajina ima 15 operativnih nuklearnih reaktora, što čini više od polovice potrošnje električne energije u zemlji. Samo Francuska i Rusija imaju više reaktora u Europi.
Zemlja je također dom mnogih kemijskih tvornica, napuštenih rudnika i drugih elektrana - osobito na istoku. Stručnjaci strahuju da bi ruski napadi na tom području mogli dugoročno utjecati na okoliš.
“Istok Ukrajine je industrijski, pun je kemijskih tvornica, dotrajalih rudnika i termoelektrana. Potencijal ekološke katastrofe koja bi doprinio užasnoj humanitarnoj krizi je ogroman”, objašnjava Richard Pearshouse, voditelj Amnesty Internationala za krizu i okoliš.
Konzultant za nacionalnu sigurnost Craig Hooper upozorio je prošle godine da bi rat punog razmjera u Ukrajini mogao dovesti do "onečišćenja okoliša koje bi godinama apsorbiralo Europu".
Izvor: EuroNews
L.B.
