Stalna distrakcija društvenih medija mogla bi spriječiti naše umove da se smjeste u dublji, potpuniji osjećaj dosade, prema novoj studiji. Šteta, jer potpuna dosada može biti plodno tlo za inovacije.
Ova 'duboka' razina dosade razlikuje se od početne, površne razine dosade koju doživljavamo dok čekamo na autobusnoj stanici ili čekamo da počne televizijski program. Ipak, ovo početno uranjanje u monotoniju može se trenutno raspršiti provjerom Snapchata, Twittera, Instagrama, TikToka ili Facebooka, što znači da naše razine dosade nikada ne prelaze u zonu kreativnosti.
"Duboka dosada može zvučati kao pretežno negativan koncept, ali zapravo može biti izrazito pozitivna ako se ljudima pruži prilika za neometano razmišljanje i razvoj", kaže Timothy Hill, sociolog sa Sveučilišta Bath u Velikoj Britaniji. "Moramo priznati da je pandemija bila tragično, destruktivno, iscrpljujuće iskustvo za tisuće manje sretnih ljudi, ali svi smo upoznati s pričama onih koji su u karanteni pronašli nove hobije, karijere ili smjernice u životu." Hill i njegovi kolege ispitali su živote 15 ljudi koji su ili dobili plaćeno odsustvo s posla ili su zamoljeni da rade od kuće tijekom pandemije koronavirusa. Dob, zanimanja i obrazovanje razlikovali su se između sudionika, a svi su bili iz Engleske ili Republike Irske.
Sa sudionicima su vođeni strukturirani intervjui u kojima su objašnjavali kako su provodili vrijeme tijekom pandemije te kakve su osjećaje proživljavali. Dok se dosada uvijek iznova javljala, često su joj se suprotstavljali društveni mediji i takozvani doomscrolling. Oni ljudi uključeni u studiju koji su doživjeli dublju dosadu otkrili su da ona donosi osjećaje nemira i praznine. Međutim, došlo je i do ponovnog poriva da se ispuni ta praznina: strasti kao što su stolarstvo, pečenje i vožnja bicikla otkrivene su ili ponovno otkrivene tijekom pandemije.
Istraživači žele naglasiti da mnogi ljudi nemaju luksuz samo sjediti i ne raditi ništa duže vrijeme – i da društveni mediji mogu biti vitalni u održavanju odnosa s obitelji i prijateljima. Međutim, oni kažu da postoji važna točka o tome kako društveni mediji utječu na naše razmišljanje. "Problem koji smo uočili je taj što društveni mediji mogu ublažiti površnu dosadu, ali ta distrakcija oduzima vrijeme i energiju i može spriječiti ljude da napreduju do stanja duboke dosade, gdje bi mogli otkriti nove strasti", kaže Hill.
Ova ideja površne dosade i duboke dosade datira gotovo 100 godina unatrag od niza predavanja njemačkog filozofa Martina Heideggera. Heidegger je sugerirao da je dosada iznimno važan dio života i da ga treba njegovati. Zanimljivo je da smo u desetljećima nakon toga osmislili sve više načina da izbjegnemo dosadu: naši umovi sada mogu biti ometeni danonoćno, zahvaljujući društvenim mrežama i svemu ostalom što nude pametni telefoni, tableti i računala. Ne morate nikada stati i izgubiti se u mislima, ako to ne želite. Druge su studije također pokazale da su dosada i povezano lutanje slobodnog uma ključni temelj za kreativnost, što je možda razlog zašto nam toliko dobrih ideja dolazi pod tušem. Istraživači koji stoje iza ove najnovije studije planiraju dublje istražiti temu. "Ovo istraživanje dalo nam je priliku da shvatimo kako kultura koja je uvijek uključena 24 sata dnevno i uređaji koji obećavaju obilje informacija i zabave možda popravljaju našu površnu dosadu, ali nas zapravo sprječavaju da pronađemo smislenije stvari", kaže Hill . "Oni koji se bave digitalnom detoksikacijom možda su na pravom putu."
Izvor: Science Alert
L.B.
