Zračna luka Rijeka našla se pod povećalom javnosti nakon objave poraznih statističkih podataka za siječanj ove godine. Kao jedini aerodrom u Hrvatskoj koji je zabilježio pad prometa, i to za značajnih 17 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, upalila je alarme kod svih suvlasnika. Reagirao je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je lopticu za budući razvoj prebacio na lokalnu zajednicu, najavivši ključan sastanak koji bi trebao odrediti sudbinu kvarnerskih zračnih vrata.
Iako podaci za siječanj nisu bili ohrabrujući, najnovije brojke za veljaču 2026. ipak donose dašak optimizma. Kroz riječku zračnu luku tada su prošla 1.464 putnika, što je gotovo dvostruko više u usporedbi sa 737 putnika iz veljače 2025. godine. Ipak, dugoročni problem ostaje. Dok susjedne zračne luke poput Zadra ili talijanskog Trsta godišnje broje više od 1,6 milijuna putnika, Rijeka se godinama ne uspijeva pomaknuti s manje od deset posto tog volumena.
Ministar Butković: 'Kvarner je prvenstveno auto-destinacija'
Ministar Butković je u svojim izjavama sredinom ožujka naglasio kako država, koja s 55 posto drži većinski vlasnički udio, ostaje otvorena za sva ulaganja u infrastrukturu, no inicijativa mora doći s lokalne razine. Podsjetio je na dosadašnja ulaganja u putnički terminal, ali i istaknuo kako je sada ključno osmisliti kvalitetan plan za privlačenje putnika i aviolinija.
„Tu je sad stvar kvalitetnog osmišljavanja kako privući ljude da koriste zračnu luku. To je sad do lokalne zajednice, da zračna luka stabilno posluje, a ove godine će vjerojatno imati povećanje. Ima i objektivnih okolnosti. To je auto-destinacija, nije Kvarner kao Split i Dubrovnik avio-destinacija“, jasan je bio ministar Butković. Poručio je kako će ministarstvo poslati svog predstavnika na najavljeni sastanak Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te pružiti svu potrebnu potporu kada se definira jasan smjer razvoja.
Tko su vlasnici i kakvi su planovi?
Vlasnička struktura Zračne luke Rijeka kompleksna je i uključuje niz dionika. Uz Republiku Hrvatsku (55 %), značajne udjele imaju Primorsko-goranska županija (20 %) i Grad Rijeka (10 %). Ostatak dijele Grad Krk (četiri posto), Grad Crikvenica (četiri posto), Grad Opatija (četiri posto) te Općina Omišalj (tri posto), na čijem se teritoriju zračna luka i nalazi.
Planovi za modernizaciju postoje već neko vrijeme, a projekt obnove i proširenja procijenjen je na oko 20 milijuna eura. Taj projekt, za koji je već izrađeno idejno rješenje, obuhvaća rekonstrukciju i proširenje putničke zgrade, platforme za parkiranje zrakoplova te uzletno-sletne staze. Financiranje se planira osigurati kombinacijom sredstava iz EU fondova i modelom javno-privatnog partnerstva.
Lokalne vlasti traže novu strategiju
Čini se da su i na lokalnoj razini svjesni da je vrijeme za promjene. Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić i predsjednik riječkog Gradskog vijeća Robert Kurelić predložili su održavanje zajedničke tematske sjednice na kojoj bi se definirala nova strategija upravljanja. Obojica su se složila kako dosadašnji model, koji je bio na snazi do 2018. godine, više nije održiv te su zračnoj luci potrebne "nove ideje". U međuvremenu, zbog radova u zagrebačkoj Zračnoj luci Franjo Tuđman, Zračna luka Rijeka preuzela je dio prometa te je određeno da iduća dva mjeseca radi 24 sata dnevno.
Očekuje se da će nadolazeći sastanak svih suvlasnika konačno dati odgovor na pitanje u kojem će smjeru krenuti Zračna luka Rijeka. Hoće li lokalni čelnici uspjeti osmisliti održiv plan koji će privući nove avioprijevoznike i putnike, a koji će država potom biti spremna financijski podržati, pokazat će vrijeme koje dolazi.
