Pandemija s kojom se svijet muči već gotovo 1,5 godinu pokazala je koliko katastrofalne mogu biti posljedice gubitka ekosustava. Smanjivanjem područja prirodnog staništa za životinje stvorili smo idealne uvjete za širenje patogena - uključujući koronaviruse. Činjenica ostaje da samo zdravim ekosustavima možemo poboljšati egzistenciju ljudi, suprotstaviti se klimatskim promjenama i zaustaviti kolaps bioraznolikosti.
Danas slavimo Svjetski dan zaštite okoliša, a ovogodišnja je tema 'Obnova ekosustava'. Pakistan će biti globalni domaćin tog dana. Ovaj Svjetski dan zaštite okoliša započet će Desetljećem UN-a za obnavljanje ekosustava (2021.-2030.), globalnom misijom oživljavanja milijardi hektara zemlje, od šuma do poljoprivrednih površina, od vrha planina do dubina mora.
Predugo su ljudi eksploatirali i uništavali ekosustave planeta. Svake tri sekunde svijet gubi dovoljno šume da pokrije nogometno igralište, a tijekom prošlog stoljeća uništili smo pola močvara. Već je izgubljeno 50 posto svjetskih koraljnih grebena, a do 90 posto koraljnih grebena moglo bi se izgubiti do 2050. godine, čak i ako je globalno zatopljenje ograničimo na porast od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Globalne emisije stakleničkih plinova rasle su tri uzastopne godine, a planet je jedno mjesto za potencijalno katastrofalne klimatske promjene. Sada moramo iz temelja preispitati svoj odnos sa živim svijetom, prirodnim ekosustavima i njihovom biološkom raznolikošću te raditi na njegovoj obnovi.
Obnova ekosustava znači sprječavanje, zaustavljanje i poništavanje ove štete - od iskorištavanja prirode do njezinog zacjeljivanja. Obnova ekosustava znači pomaganje u oporavku ekosustava koji su degradirani ili uništeni, kao i očuvanje ekosustava koji su još uvijek netaknuti. Obnova se može dogoditi na mnogo načina - na primjer aktivnom sadnjom ili uklanjanjem pritisaka kako bi se priroda mogla sama oporaviti.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja svake godine radi poticanja svijesti i zaštite okoliša. Prema Ujedinjenim narodima, "proslava ovog dana pruža nam priliku da proširimo osnovu za prosvijetljeno mišljenje i odgovorno ponašanje pojedinaca, poduzeća i zajednica u očuvanju i unapređenju okoliša."
Dan se obilježava angažiranjem vlada, tvrtki, poznatih osoba i građana da usredotoče svoje napore na goruće pitanje zaštite okoliša.
U subotu 5.6.2021. u parku Mlaka od 10 do 12 sati Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ obilježio je Svjetski dan okoliša u suradnji s Udrugom Portić, Gradom Rijeka, kroz projekt Rijeka-Zdravi grad te djecom i roditeljima iz Udruge Portić.
U sklopu aktivnosti Volonteri u parku nacionalnog programa Živjeti zdravo, prigodno se obilježio „Zeleni dan u parku Mlaka” kroz radionicu „Budi eko za sve nas“. Uvodno se ispričala priča „Kornjačica i more“ te je nakon toga uslijedio praktični dio radionice kroz koji je najmlađima osviještena važnost brige o okolišu i našem Planetu. Problem plastičnog otpada poprima sve veće razmjere, što su djeca naučila iz priče o kornjači, a predmetima od plastike udahnula se nova svrha umjesto da se odbace. Radionicu je provela volonterka Udruge Portić odgajateljica Marina Bjelobaba inače i „teta pričalica“. Osim radionice, djeci su predstavnici NZZJZ PGŽ organizirali igranje tradicionalnih igara u parku (preskakanje vijače, gumi- gumi, frizbi, graničar, badminton...).
Inače, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo pa tako i NZZJZ PGŽ. Projekt Živjeti zdravo sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016. do 2022. godine. Cilj je projekta Živjeti zdravo unapređenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj, putem infrastrukture i ljudskim resursima, omogućeno da svojim aktivnim sudjelovanjem postignu bolje zdravlje, a samim tim i kvalitetu života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzrok više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
Kroz komponentu Zdravlje i tjelesna aktivnost provode se aktivnosti Hodanjem do zdravlja i Volonteri u parku. Cilj aktivnosti Hodanjem do zdravlja je potaknuti sve ljude, posebno one koji su posljednjih godina tjelesno neaktivni, da u svoj život uključe redovito hodanje i učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog zdravlja. Aktivnost „Volonteri u parku” za cilj ima usvajanje navike aktivnog provođenja slobodnog vremena vani na otvorenom u djece i obitelji, poticanje prosocijalnog ponašanja kroz promicanje socijalne integracije djece s teškoćama u razvoju i međugeneracijske solidarnosti te očuvanje životne okoline. Pružanjem podrške obiteljima s malom djecom kroz strukturiranu organizaciju slobodnog vremena i druženja na otvorenom unutar sigurnog i zdravog okoliša u parkovima i dječjim igralištima žele se senzibilizirati građani o potrebi očuvanja zdravlja i mijenjanju loših životnih navika.
Izvor: Business Standard
