Migranti bi trebali učiti jezike EU-a i integrirati svoju djecu, dok bi aplikacije za šifriranu razmjenu poruka trebale dati ključeve vlastima za borbu protiv terorizma, kažu ministri EU-a. To su bile ključne točke u nacrtu deklaracije koju će ministri unutarnjih poslova usvojiti u petak, 13. studenog.
Nedavni napadi u Francuskoj i Austriji pokazali "opseg prijetnje s kojom se suočavamo kada govorimo o islamističkom terorizmu. Uspješna integracija imigranata s osjećajem pripadnosti i jednakosti od središnje je važnosti za socijalnu koheziju našeg modernog pluralnog i otvorenog društva. Integracija je dvosmjerna ulica: pružanje podrške, ali očekivanje više zauzvrat. To znači da se od migranata očekuje da se aktivno potrude da se integriraju", dodao je. Konkretno, to bi uključivalo "učenje jezika nove države, zarađivanje za život za sebe i svoju obitelj i podržavanje integracije nečije djece. Želimo ojačati europske muslimane kao svoje partnere u borbi protiv islamističkog ekstremizma, jer su i oni njegove žrtve. Želimo ih podržati u njihovim naporima da organiziraju svoju religiju neovisno od stranog miješanja", navodi se u deklaraciji.
Iznijet je i akcijski plan za vlasti EU-a kako bi pomogle "održavanju zajedničkih vrijednosti i europskog načina života". To bi uključivalo pokušaj "razvijanja zajedničkog jezika na europskoj razini, koji razlikuje islam i islamizam u smislu vjerski motiviranog ekstremizma". Ali to bi uključivalo i "sankcije". Vlade EU-a trebale bi biti u stanju riješiti problem onih koji su pokazali "ustrajno odbijanje integracije".
Oni bi također trebali biti u mogućnosti "poduzimati sustavne mjere kako bi spriječili radikalizaciju", uklanjanjem uvredljivih internetskih sadržaja. Morali bi smanjiti javno financiranje "organizacijama koje podržavaju sadržaj neprijateljski nastrojen prema integraciji". I trebali bi "razmotriti pitanje šifriranja podataka, kako bi se prikupljeni digitalni dokazi mogli koristiti od strane nadležnih tijela".
Deklaracija se dotaknula osjetljivih pitanja - između ostalog povezivanjem muslimanskih migranata s terorističkom prijetnjom, koja je godinama bila točka razgovora ekstremnih desničara EU. Izraz "europski način života" povezan je s istim problemom, otkako je Europska komisija imenovala svoju povjerenicu za migracije Margaratis Schinas odgovornom za "promicanje našeg europskog načina života".
U međuvremenu, države EU izložile su više detalja o svom pristupu šifriranim aplikacijama, poput Signala, Telegrama i WhatsAppa, u zasebnom "nacrtu rezolucije" od pet stranica, a koji će kasnije biti usvojen, 25. studenog. "Nadležna tijela moraju biti u mogućnosti pristupiti podacima na zakonit i ciljani način", navodi se u nacrtu teksta. "Potencijalna tehnička rješenja morat će omogućiti vlastima da koriste svoje istražne ovlasti. Provođenje zakona sve više ovisi o pristupu elektroničkim dokazima za učinkovitu borbu protiv terorizma, organiziranog kriminala, seksualnog zlostavljanja djece... kao i o raznim zločinima omogućenim cyber-om. Za nadležna tijela pristup elektroničkim dokazima nije samo presudan za provođenje uspješnih istraga i time privođenje kriminalaca pred lice pravde, već i za zaštitu žrtava i pomoć u osiguranju sigurnosti."
"Svatko tko u moju kuću pronađe otvorena stražnja vrata može u nju ući, isto vrijedi i za stražnja vrata u softveru... Predložena uredba EU-a napad je na integritet digitalne infrastrukture i stoga je vrlo opasna", kazala je njemačka zastupnica Anke Domscheit-Berg. Potez bi "otvorio vrata i hakerima, stranim obavještajcima", dodao je njemački eurozastupnik Patrick Breyer.
Tekst o integraciji migranata izradili su Francuska, Austrija i njemačko predsjedništvo EU. Deklaraciju o šifriranim aplikacijama izradila je samo Njemačka, koja ima neke od najstrožih zakona u Europi o zaštiti privatnih podataka i kulturi neprijateljstva prema njuškanju vlade, u nasljeđe bivšeg komunističkog režima u istočnoj Njemačkoj. Deklaracije i rezolucije EU-a nisu pravno obvezujuće, ali ukazuju na put prema budućem zakonodavstvu.
Izvor: EU observer
