U siječnju 2024. - osam godina nakon što je bio paraliziran - 30-godišnjak Noland Arbaugh je postao prva osoba koja je dobila takav uređaj od američke neurotehnološke tvrtke Neuralink.
To nije bio prvi takav čip - nekolicina drugih kompanija također ih je razvila i ugradila - ali Nolandov neizbježno privlači više pozornosti zbog osnivača Neuralinka: Elona Muska.
Ali Noland kaže da važni nisu ni on ni Musk - već znanost. Rekao je za BBC da je svjestan rizika onoga što radi. "Ako sve bude u redu, mogao bih pomoći kao sudionik Neuralinka", rekao je. "A ako bi se dogodilo nešto loše, znao sam da će oni iz toga nešto naučiti."
Noland, koji je iz Arizone, ostao je paraliziran ispod ramena u ronilačkoj nesreći 2016. godine. Njegove su ozljede bile toliko teške da se bojao da više neće moći učiti, raditi ili čak igrati igrice. “Jednostavno nemate kontrolu, nemate privatnosti i teško je”, rekao je. "Morate naučiti da se za sve morate oslanjati na druge ljude."
Čip Neuralinka nastoji vratiti djelić njegove prethodne neovisnosti, dopuštajući mu da upravlja računalom svojim umom. Radi se o takozvanom sučelju mozak-računalo, koje funkcionira tako da bilježi sićušne električne impulse koji nastaju kad ljudi razmišljaju o pokretu i prevodi ih u digitalne naredbe, poput pomicanja kursora na ekranu.
To je složena tema na kojoj znanstvenici rade već nekoliko desetljeća.
Može li Muskov moždani čip Neuralink doista promijeniti svijet?
Zahvaljujući Musku, Neuralink je privukao mnogo ulaganja, ali i izazvao veliku pažnju i zabrinutost zbog sigurnosti ovog vrlo invazivnog postupka.
Kada je Nolandov implantat najavljen, stručnjaci su to pozdravili kao "značajnu prekretnicu", istovremeno upozoravajući da će trebati vremena za stvarnu procjenu.
Musk je tada bio prilično suzdržan na društvenim mrežama. "Početni rezultati pokazuju obećavajuće detekcije živčanih impulsa", napisao je.
Ali u stvarnosti, kaže Noland, milijarder s kojim je razgovarao prije i nakon operacije bio je puno optimističniji. "Mislim da je bio jednako uzbuđen kao i ja što sve počinje", rekao je.
Ipak, naglašava da Neuralink nije samo Musk te kaže da ga ne doživljava kao "uređaj Elona Muska".
Kako će ostatak svijeta gledati na to, pogotovo s obzirom na Muskove sve kontroverznije odnose s američkom vladom, tek ćemo vidjeti. Ali nema sumnje da je ovaj čip znatno utjecao na Nolandov život.
Kaže da je, nakon što se probudio poslije operacije, odmah mogao kontrolirati kursor na ekranu tako što je mislio o pomicanju prstiju.
"Iskreno, nisam znao što očekivati, zvuči kao znanstvena fantastika", rekao je.
No kad je na ekranu vidio kako mu neuroni reagiraju, okružen oduševljenim zaposlenicima Neuralinka, shvatio je da zaista može upravljati računalom samo mislima. S vremenom je postajao sve bolji i sad već može igrati šah i videoigre.
"Odrastao sam igrajući igrice", rekao je i dodao da je to nešto čega se morao odreći kad je ostao paraliziran. "Sada pobjeđujem prijatelje u igrama, što stvarno ne bi trebalo biti moguće, ali eto jest", kaže.
Noland je moćan primjer koliko ova tehnologija može promijeniti nečiji život, ali ima i potencijalne nedostatke.
"Jedan od glavnih problema je privatnost", rekao je Anil Seth, profesor neuroznanosti sa Sveučilišta u Sussexu.
"Ako šaljemo moždane aktivnosti prema van, tada zapravo omogućujemo pristup ne samo onome što radimo nego potencijalno i onome što mislimo, u što vjerujemo i što osjećamo", rekao je za BBC. "Kad ti netko zaviri u glavu, više nema granice privatnosti", dodao je.
Ali to Nolanda ne zabrinjava. On želi da čipovi jednog dana mogu još više. Rekao je za BBC da se nada da će jednoga dana tim čipom moći upravljati svojim invalidskim kolicima, pa čak i futurističkim humanoidnim robotom.
Čak i u sadašnjem, ograničenijem obliku tehnologija nije prošla bez problema. U jednom trenutku problem s čipom doveo je do toga da je potpuno izgubio kontrolu nad računalom kad se čip djelomično "odspojio" od njegova mozga.
"To je bilo stvarno uznemirujuće, blago rečeno. Nisam znao hoću li ikad više moći koristiti Neuralink", rekao je.
Veza je kasnije popravljena i dodatno poboljšana nakon što su inženjeri prilagodili softver, ali taj incident pokazao je kako još uvijek postoje ograničenja, na što stručnjaci stalno upozoravaju.
No za Nolanda postoji jedna neizvjesnost - pristao je biti dio studije u sklopu koje će nositi čip šest godina, a nakon toga nije jasno što će se dalje dogoditi.
Što god da se dogodi, vjeruje da je njegovo iskustvo samo mali početak onoga što bi jednog dana moglo postati stvarnost.
"Toliko malo znamo o mozgu, a ovo nam omogućava da naučimo puno više", rekao je.
Izvor: BBC
