Pariški izdavač "Inculte", smješten u prelijepoj četvrti Le Marais, objavio je nedavno restauriranu knjigu Miroslava Krleže "Banket u Blitvi". Prijevod je ostao od davno preminule sarajevske lektorice, Mauricette Sullerot Begić koja je francusku verziju ostvarila na 762 strane, pod nazivom "Banquet en Blithuanie".
Krleža je izmislio novu Europu, okrenutu podložnosti usponu fašizma, tiranizma, različitih diktatura u mnoštvu zemalja : Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, pa staljinizmu u SSSR-u. O djelu je napisao:"Melankolična instrumentalizacija Banketa komponirana je varijacija na
tada sve akutniju temu o rađanju i porastu fašističke psihoze po raznim predjelima i zemljama evropskim, u predvečerju drugog svjetskog rata. U prve dvije knjige "Banketa" prikazan je politički sudar, izazvan Otvorenim pismom Nielsa Nilsena, pukovniku Brutanskom, a sve dramske percepcije do ovog događaja, povukle su u smrt čitave falange blitvo-blatvijske političke i kulturne elite. Poslije neuspjelog atentata protiv Nielsa Nelsena on se, budući je na kraju druge knjige ubio majora Gergisa, uspio spasiti u Blatviji, a motiv samoubojstva generalice Michelson, s kojom je Nielsen prekinuo svaku
vezu uvjeren da je generalica povjerljivo lice pukovnika Brutanskog, samo je nagovještaj da prve dvije knjige "Banketa" ostaju nedovršene kao fragment sa trećom knjigom romana, ona se Nielsenu zatvara kao kompozicijska cjelina u obliku moralne i političke katarze glavnog lica!"
Povijest se ponavlja
Roman "Banket u Blitvi" najprije je simbol nestajanja jer mnoštvo likova nestaje. Krleža nije zaboravio dva izraza, budući u vojnoj terminologiji banket označava stubu u rovu, na kojoj vojnik puca ili promatra.
Prema zapisima Enesa Čengića "S Krležom iz dana u dan", veliki književnik je treću knjigu "nosio u glavi od 1952., a napisao u jednom dahu, 1960 godine. Prve dvije su objavljene 1938. I 1939., a treća tek 1963.
Simbolična vizija europske političke stvarnosti je i značajna kritika mikro nacije koje vladaju zamislima Europske unije ističući osobne kulture preko grotesknog i isforsiranog patriotizma. Tekst je zabrinjavajuće aktualan u ovo doba porasta ekstremne desnice na Starom kontinentu i drugih, već oglašenih prijetnji drugih grupa koje fašizam, isključenje i negiranje drugih, poput ostalih prijetnji demokraciji, skrivaju religijom.
Džana Mujadžić
