Svjetska populacija dostigla je osam milijardi, potvrdili su Ujedinjeni narodi (UN).
Iako ovo može zvučati kao velika prekretnica, stopa rasta je zapravo najsporija od 1950., a prvi put je pala ispod jedan posto u 2020. Također nam je trebalo 12 godina da dođemo do ove točke budući da su stope plodnosti sada ispod iznosa potrebnog za održavanje stanovništva u većem dijelu svijeta ili 'stope zamjene'.
Da to stavimo u perspektivu, 2021. prosječna stopa plodnosti bila je 2,3 rođenja po ženi tijekom života, ali 1950. to je bilo pet rođenja po ženi.
U srpnju je UN objavio svoje izvješće o izgledima za svjetsku populaciju u kojem se tvrdi da će trebati otprilike 15 godina — do 2037. — da svjetska populacija dosegne devet milijardi. Očekuje se da će polovica ove sljedeće milijarde doći iz samo osam zemalja, od kojih pet u Africi; Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Nigerija i Tanzanija.
Sljedeće će godine indijska populacija premašiti kinesku, budući da će se Indija izjednačiti i početi prestizati brojku kineskog stanovništva od 1,4 milijarde.
Rast naše globalne populacije zahvaljuje se sve većem očekivanom životnom vijeku i smanjenoj stopi smrtnosti kao rezultat poboljšanja zdravstvene zaštite, prema UN-u. Najnoviji podaci Odjela za stanovništvo UN-a daju globalni očekivani životni vijek za muškarce od 70,8 godina i za žene od 75,6 godina, dok je 2010. bio 68 odnosno 73 godine.
Očekuje se da će žene nadživjeti muškarce u svim regijama i zemljama svijeta, u rasponu od 7 godina u Latinskoj Americi i na Karibima te do 2,9 godina u Australiji i Novom Zelandu.
Naše sve veće stanovništvo nije rezultat povećanja plodnosti, kako stoji u World Population Prospects 2022., ono je značajno palo u posljednjim desetljećima u mnogim zemljama.
Glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je: "Ovogodišnji Svjetski dan stanovništva pada u godinu prekretnicu, kada očekujemo rođenje osmomilijarditog stanovnika Zemlje. Ovo je prilika da slavimo našu različitost, prepoznamo našu zajedničku ljudskost i divimo se napretku u zdravstvu koji je produžio životni vijek i dramatično smanjio stope smrtnosti majki i djece. U isto vrijeme, to je podsjetnik na našu zajedničku odgovornost da brinemo o našem planetu i trenutak za razmišljanje o tome gdje još uvijek ne ispunjavamo svoje obveze jedni prema drugima", dodao je.
I uistinu. Djevojčica rođena na Filipinima je i službeno osammilijarditi stanovnik na Zemlji. Ovaj put je okrugla obljetnica stigla nakon 11 godina za razliku od do sada kada smo svakih 12 godina slavili okruglu obljetnicu.
Najnovije projekcije UN-a pokazuju da bi svjetska populacija mogla porasti na oko 8,5 milijardi 2030. godine i 9,7 milijardi 2050. godine. Očekuje se da će zemlje podsaharske Afrike pridonijeti više od polovice povećanja predviđenog do 2050. godine. Stope nataliteta su tako visoke u Africi jer kontracepcija nije tako široko prihvaćena, zbog vjerskih ili kulturnih razloga, a postoji relativno mlada populacija. Prema podacima Svjetske banke, oko 42 posto stanovništva subsaharske Afrike mlađe je od 15 godina, a prosječno se rodi 98 na 1000 djevojaka u dobi od 15 do 19 godina. Izvan regije, ta ista stopa plodnosti adolescenata je oko 11 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 15 u SAD-u i 42 u svijetu.
Druga je studija također otkrila da je ukupna prevalencija korištenja kontracepcije u regiji samo 22 posto, a povezana je s nedostatkom obrazovanja. No unatoč visokim stopama plodnosti u Africi, predviđa se da će se globalna plodnost dodatno smanjiti na 2,1 rođenih po ženi do 2050. godine. Predviđa se da će se stanovništvo 61 zemlje ili područja smanjiti za 1 posto ili više između 2022. i 2050. godine, zbog kontinuirano niske razine plodnosti i, u nekim slučajevima, povišene stope emigracije.
Čimbenici koji na to utječu uključuju povećanje obrazovanja žena, veliku dostupnost i korištenje kontracepcije te starije parove koji stupaju u brak.
Među zemljama s najmanje pola milijuna ljudi, najveće relativno smanjenje veličine stanovništva do 2050. očekuje se u Bugarskoj, Latviji, Litvi, Srbiji i Ukrajini, s gubicima od najmanje 20 posto.
Predviđa se da će globalna populacija dosegnuti vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi tijekom 2080-ih i ostati na toj razini do 2100. Očekuje se da će u zemljama s visokim dohotkom migracije igrati veliku ulogu u tome, jer je između 2010. i 2021. 40 zemalja ili područja doživjelo neto priljev od više od 200 000 migranata.
Migranti koji odlaze zbog posla obično napuštaju zemlje poput Pakistana, Indije i Bangladeša, dok su sukobi i nesigurnost otjerali ljude iz Sirijske Arapske Republike, Venezuele i Mianmara.
Prošlogodišnje izvješće Svjetske banke procjenjuje da bi 216 milijuna ljudi moglo biti prisiljeno migrirati u druge dijelove svoje zemlje do 2050. godine zbog utjecaja klimatskih promjena. Neki znanstvenici procjenjuju da je najveći nosivi kapacitet Zemlje - broj ljudi koje raspoloživi resursi mogu podnijeti - između devet i deset milijardi ljudi.
Odnos između stanovništva i okoliša nije jednoznačan, no studija iz prošle godine otkrila je da najmanje 97 posto kopna na Zemlji više nije klasificirano kao 'ekološki netaknuto' zbog ljudske aktivnosti. Štoviše, druga je studija pokazala da je najmanje 85 posto nas već pogođeno klimatskim promjenama izazvanim ljudskim utjecajem i nema znakova smanjenja emisija ugljika.
Izvor: Daily Mail
L.B.
