Novi film Christophera Nolana "Oppenheimer" ispunjen je najgorim noćnim morama nuklearnog rata titularnog fizičara.
Zlokobne vizije oblaka koji izbijaju iz jednog grada u drugi, vatra koja se uzdiže iznad oblaka i valovi radijacije koji gutaju Europu progone J. Roberta Oppenheimera Cilliana Murphyja.
Kao direktor tajnog laboratorija u Los Alamosu, gdje je skupina znanstvenika razvila i testirala prvu atomsku bombu na svijetu, Oppenheimer je bio itekako svjestan moći koju je njegov laboratorij oslobađao.
Slavno ju je nazvao "Smrt, razarač svjetova". Ali znao je samo pola priče.
Oppenheimerovi noćni strahovi blijedi su u usporedbi s najgorim mogućim scenarijem koji znanstvenici danas predviđaju.
Izbijanje nuklearnog rata, sa stotinama ili tisućama atomskih eksplozija, moglo bi poslati planet u apokaliptično stanje zvano nuklearna zima, u kojem bi milijarde ljudi umrle od gladi.
"Nuklearno oružje najveća je opasnost s kojom se svijet suočava i s kojom se suočava već dugo, ali smo na to zaboravili", rekao je za Insider Alan Robock, profesor na Sveučilištu Rutgers i pionir istraživanja nuklearne zime.
Do sada, dodao je, "Mislim da smo imali puno sreće."
Nuklearna zima je teorija koja se temelji na modelima i o kojoj se raspravlja unutar znanstvene zajednice – poput mnogih predviđanja atomskih znanstvenika u Oppenheimerovo vrijeme. Evo kako to ide.
Kakva bi bila nuklearna zima: mračna, hladna i radioaktivna, s do 5 milijardi umrlih.
Počelo bi s nuklearnim bombama koje bi zapalile gradove. Svaka nuklearna eksplozija zapalila bi bezbroj malih požara, koji se mogu spojiti u ogromne, nekontrolirane vatrene oluje.
U slučaju kontinuiranih nuklearnih napada naprijed-natrag, sve te vatrene oluje mogle bi poslati toliko čađe u stratosferu da se formira pojas oko planeta i blokira sunce, uzrokujući pad temperature do 15 stupnjeva Celzijusa. Ovo globalno zahlađenje moglo bi trajati godinama.
Tama, hladnoća i radijacija od nuklearnih padalina uništili bi velik dio biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji.
Pet znanstvenika, uključujući Carla Sagana, prvi su predložili ovu teoriju u radu iz 1983. godine.
Od tada je tim međudisciplinarnih znanstvenika, uključujući Robocka, kombinirao klimatske modele i simulacije proizvodnje hrane kako bi bolje razumio mogućnost nuklearne zime.
Prošle su godine objavili nalaze da riba i stoka ne bi mogli održati svijet ako nuklearna zima uništi usjeve. Zaključili su da bi nuklearni rat između SAD-a i Rusije mogao uzrokovati da 5 milijardi ljudi umre od gladi.
"Deset puta više ljudi umrlo bi od gladi, nego što bi umrlo od izravnih učinaka bombi", rekao je Robock.
Čak i manji nuklearni rat između Indije i Pakistana mogao bi poslati milijune tona čađe u atmosferu i izazvati globalnu nestašicu hrane, izračunali su. Robock i njegovi kolege procijenili su da bi taj scenarij ubio oko 2 milijarde ljudi.
"Nadam se da će film natjerati ljude da postavljaju pitanja o tome zašto još uvijek imamo nuklearno oružje, kako bi se ono uopće moglo upotrijebiti i zašto bi nam bilo potrebno", rekao je.
Izvor: Business Insider
