Prema preliminarnim podacima, ove je godine umrlo tisuće ljudi više nego što bi se inače očekivalo. Razlog je sljedeći: toplinski val zahvatio je jug Europe ovog ljeta.
Širom Mediterana ljude je zahvatila vrućina nevjerojatnog intenziteta i trajanja koja postaje sve poznatija kako se regija zagrijava zbog klimatskih promjena. Sirakuza na Siciliji postavila je novi rekord za najvišu maksimalnu temperaturu u Europi od 48,8 stupnjeva Celzija, dok je najgori toplinski val u Grčkoj u tri desetljeća donio požare u predgrađu Atene.
Vrhunci temperature koji su se dogodili u lipnju, a zatim od posljednjeg tjedna srpnja do sredine kolovoza, poklopili su se sa skokom broja umrlih u zemljama regije u odnosu na prosjek posljednjih pet godina, govore podaci koje je prikupio Eurostat.
Grčka je od kraja srpnja do sredine kolovoza zabilježila više od 2300 smrtnih slučajeva - ne računajući registrirane smrti od koronavirusa - u usporedbi s posljednjih pet godina. Samo u prvom tjednu kolovoza zabilježeno je oko 1400 više smrtnih slučajeva nego uobičajeno.
U ostalim dijelovima mediteranskog bazena zabilježen je sličan alarmantan trend. Smrtnost u Francuskoj dosegnula je vrhunac sredinom kolovoza, s oko 1500 smrtnih slučajeva više od prosjeka 2016.-2020. tijekom dva tjedna.
Italija je zabilježila nekoliko vrhova smrtnosti u ljetnim mjesecima — najgore krajem lipnja, s preko 900 više smrtnih slučajeva u jednom tjednu u usporedbi s nedavnim prosjekom.
"Slika je za nas savršeno jasna", rekla je Paola Michelozzi, epidemiologinja regionalne zdravstvene službe Lazija koja je provela daljnju analizu kako bi povezala smrtne slučajeve u Italiji izravno s ekstremnom vrućinom. “Ovaj višak je svakako posljedica toplinskih valova.” U Italiji se utjecaj posebno osjetio u južnim gradovima, rekla je.
Njezina analiza također je isključila COVID-19 slučajeve kao moguće objašnjenje za porast smrtnosti zabilježen u Italiji. "Procijenili smo odnos između smrti i temperature, što je jedini način za mjerenje smrtnosti uzrokovane toplinom", rekla je. "Dok nam samo promatranje više smrtnih slučajeva ne daje nikakve informacije o mogućem uzroku, promatranje odnosa između vrućine i smrti svakako daje."
Stope smrtnosti od koronavirusa u Francuskoj, Italiji i Grčkoj tijekom ljeta bile su relativno niske. U Španjolskoj je zabilježen porast smrtnih slučajeva tijekom vrućina, no sliku je zakomplicirao val smrtonosnih infekcija.
Ovi podaci dolaze samo nekoliko dana prije nego što su se svjetski čelnici sastali na COP26 klimatskim pregovorima UN-a u Glasgowu, a rezultati su podsjetnik na smrtonosnu ozbiljnost problema koji su u pitanju.
Toplinski valovi uzrokuju porast hospitalizacije zbog raznih uzroka kao što su toplinski udari, dehidracija, respiratorne i kardiovaskularne bolesti i zatajenje bubrega, kao i problemi mentalnog zdravlja i nesreće koje su češće u ljetnim mjesecima, kao što su utapanje i trovanje hranom.
No, dok je vrućina vjerojatno bila čimbenik povećane stope smrtnosti u zemljama izvan Italije, stručnjaci su upozorili da moraju provesti daljnja istraživanja kako bi mogli sa sigurnošću reći koliko je ljudi umrlo od posljedica povišenih temperatura.
"Ovo je veliki skok, ali podaci se moraju pravilno analizirati kako bi se napravila sigurna procjena", rekao je predstavnik Grčke u Europi za klimatske promjene, Christos Zerefos.
“Ako me pitate na prvi pogled, je li to povezano? Rekao bih sigurno, jer se u ovoj godini ništa neće toliko promijeniti da bi opravdalo tu razliku”, rekao je Gerardo Sanchez Martinez, stručnjak za okoliš i zdravlje u Europskoj agenciji za okoliš, pozivajući se na podatke za cijeli bazen. "Ali u svojoj ulozi znanstvenika, ne mogu to reći do stvarne analize vremenskih serija."
Također je upozorio da su smrtni slučajevi uzrokovani "toplinskom iscrpljenošću", koji se događaju tijekom ili neposredno nakon toplinskog vala, zapravo manjina. Većina smrti uzrokovanih toplinom događa se tjednima i mjesecima kasnije, jer visoke temperature pogoršavaju prethodne zdravstvene probleme i slabe imunološki sustav tijela.
“To je složena situacija”, rekao je Sanchez Martinez. Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene izvijestio je da je "temperatura vlažnog termometra" - mjera koja uzima u obzir i toplinu i vlagu - u europskim ljetima već porasla. Temperatura vlažnog termometra pomaže u procjeni učinka visokih temperatura na ljudsko zdravlje jer kako zrak postaje topliji i vlažniji, tijelo je manje sposobno da se ohladi kroz znoj.
Svijet se zagrijao za oko 1 stupanj Celzijusa iznad predindustrijskog doba. Prema istraživanju EU-a, na 1,5 stupnjeva, za koji se očekuje da će biti probijen u sljedeća dva desetljeća, oko jedan od pet ljudi u Europi doživjet će ekstremni i smrtonosni toplinski val svake godine.
"Ako se modeli znanstvenika provjere i ništa se ne poduzme, onda ćemo za 40 do 50 godina mi imati klimu koja je trenutno u Sjevernoj Africi, koja je mnogo nepovoljnija za zdravlje od blage mediteranske klime", rekao je Michalis Petrakis, ekolog i bivši direktor Instituta za okoliš Atenskog opservatorija.
“To više nije iznimka, događa se gotovo svako ljeto. I događat će se još”, rekao je Sanchez Martinez.
Izvor: Politico
L.B.
