Posljednjih osam godina bilo je najtoplije zabilježeno čak i uz utjecaj hlađenja vremenskih obrazaca La Niñe 2020., objavila je u utorak služba Europske unije za praćenje klime.
Prosječne temperature tijekom 2022. godine – koja je dovela do neviđenih prirodnih katastrofa – čine je petom najtoplijom godinom od početka mjerenja u 19. stoljeću, prema Službi za klimatske promjene Copernicus. Pakistan i sjevernu Indiju spržio je dvomjesečni proljetni toplinski val s postojanim temperaturama znatno iznad 40 stupnjeva Celzijevih, nakon čega su u Pakistanu uslijedile poplave koje su pokrile trećinu zemlje, pogodile 33 milijuna ljudi i uzrokovale oko 30 milijarde dolara štete i ekonomskih gubitaka.
Francuska, Britanija, Španjolska i Italija postavile su nove prosječne temperaturne rekorde u 2022., a Europa kao cjelina proživljava svoju drugu najtopliju godinu ikada, navodi Copernicus u godišnjem izvješću. Toplinskim valovima diljem kontinenta pridonijela je i ozbiljna suša.
Temperature u Europi porasle su za više od dva puta od globalnog prosjeka u proteklih 30 godina, rekla je zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicus Samantha Burgess u izjavi. "Ovi događaji naglašavaju da već doživljavamo razorne posljedice zagrijavanja našeg svijeta." Veliki dijelovi Bliskog istoka, Kine, središnje Azije i sjeverne Afrike također su zabilježili neviđenu toplinu u prosjeku tijekom cijele 2022. godine. Kina i zapadna Europa izvijestile su o negativnim utjecajima na poljoprivredu, riječni promet i upravljanje energijom u vezi s vremenskim uvjetima.
Nema znakova usporavanja
Zemljina polarna područja također su prošle godine doživjela rekordne temperature. Udaljena postaja Vostok duboko u unutrašnjosti istočne Antarktike dosegla je relativno ugodnih minus 17,7 stupnjeva Celzijevih što je najtoplije ikad izmjereno u njezinoj 65-godišnjoj povijesti. Antarktički morski led dosegao je najniži opseg u 44-godišnjem satelitskom zapisu u veljači, tijekom ljeta na južnoj hemisferi. Na drugom kraju zemaljske kugle, Grenland je iskusio rujanske temperature za 8 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka što je potaknulo ubrzanje gubitka ledenog pokrivača koji je postao glavni uzrok porasta razine mora.
Najtoplije godine zabilježene na globalnoj razini dosad su – silaznim redoslijedom – 2016., 2020., 2019. i 2017., prema Copernicusu. Atmosferske koncentracije dvaju glavnih stakleničkih plinova koji pokreću globalno zagrijavanje – ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) – također su nastavile desetljećima dug uspon do rekordnih razina.
"Koncentracije u atmosferi nastavljaju rasti bez znakova usporavanja", rekao je Vincent-Henri Peuch, direktor Službe za praćenje atmosfere Copernicus. Svijet koji je jedva 1,2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijske razine već je bio pogođen rekordnim toplinskim valovima, sušama i temperaturama te ide ka katastrofalnih 2,8 stupnjeva Celzija iznad te referentne vrijednosti. Pariški sporazum, s kojim su se 2015. složile gotovo sve zemlje svijeta, poziva na ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa, što bi, kažu znanstvenici, ograničilo klimatske utjecaje na upravljive razine. No emisije CO2 i CH4 iz proizvodnje i korištenja fosilnih goriva – glavnog pokretača zatopljenja – nastavile su rasti, čak i dok se dekarbonizacija globalnog gospodarstva ubrzala.
Izvor: Science Alert
L.B.
