Za početak vrijedi istaknuti da se Hrvatska po cijenama hrane, elektronike, telekomunikacijskih usluga i prijevoza približava EU, no ozbiljno zaostaje u ekonomskom razvoju, investicijama, plaćama zaposlenih i dinamici zapošljavanja.
U Hrvatskoj je ukupna razina cijena potrošačke robe i usluga prošle godine bila za trećinu niža od prosjeka Unije. Razina cijena usporedive košarice prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u EU bila je dvostruko viša u najskupljoj članici u odnosu na onu najjeftiniju.
Podaci europskog statističkog ureda pokazuju da je Danska za život najskuplja, a Bugarska najjeftinije država Europske unije.
Naime, Danska je lani zabilježila najvišu ukupnu razinu cijena robe i usluga, dok je na samome dnu ljestvice Bugarska. Hrvatska se izdvajala skupom potrošačkom elektronikom, navodi se u izvješću Eurostata.
U Danskoj su razine cijena potrošačke robe i usluga u 2017. godini bile 42 posto iznad prosjeka Unije, slijedi Luksemburg s razinom cijena 27 posto iznad prosjeka, potom Irska i Švedska gdje su one bile za četvrtinu više od te vrijednosti.
Bugarska je bilježila najnižu razinu cijena, upola nižu od prosjeka Unije, u tome su društvu Rumunjska i Poljska s razinom cijena također blizu polovine europskog prosjeka.
U Danskoj su tako cijene bile upola više od europskog prosjeka, dok je Rumunjska lani bila 38 posto ispod prosjeka Unije. Skupoćom hrane u 2017. izdvajaju se i Švedska, Luksemburg i Austrija, za četvrtinu iznad eurospkog prosjeka, Finska i Irska približno za petinu, a Belgija, Francuska i Italija za 12 posto.
Među zemljama s najnižim cijenama hrane prošle se godine izdvojila Poljska, 35 posto ispod prosjeka Unije. U Hrvatskoj su cijene usporedive košarice prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića lani bile četiri posto niže u odnosu na prosjek Unije, stoji u izvješću Eurostata.
Velike su razlike zabilježene i u cijenama alkoholnih pića i duhanskih proizvoda pa je tako vodeća Irska s najvišim cijenama alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, čak 74 posto iznad prosjeka Unije, slijedi Velika Britanija sa cijenama višima za 57 posto iznad europskog prosjeka, a treća je Finska s cijenama višim za 39 posto. Slijede ih Švedska i Danska, gdje su one više za petinu.
Najniže cijene alkoholnih pića i duhanskih proizvoda 2017. zabilježene su u Bugarskoj, gotovo upola niže od prosjeka Unije, potom u Rumunjskoj sa cijenama nižima za 31 posto ispod prosjeka Unije i Mađarska gdje su cijene alkoholnih pića i duhanskih proizvoda bile niže 30 posto.
Cijene alkoholnih pića i duhanskih proizvoda u Hrvatskoj lani su bile 27 posto niže od europskog prosjeka.
Velike razlike među pojedinim zemljama posljedica su razlika u trošarinama.
Danska je u vrhu po cijenama restorana i hotela, slijedi je Švedska sa cijenama 46 posto iznad europskog prosjeka, dok se po izrazito niskim cijenama ugostiteljskih usluga uz Bugarsku, izdvajaju Rumunjska i Češka, od 45 do 40 posto ispod te vrijednosti.
U Hrvatskoj su cijene usluga u restoranima i hotelima lani bile 27 posto niže od europskog prosjeka.
Među zemljama članicama EU najmanje su razlike zabilježene među cijenama potrošačke elektronike, u rasponu od 10 posto iznad prosjeka Unije u Danskoj i Francuskoj, do 24 posto ispod tog prosjeka u Irskoj. Hrvatska je treća na ljestvici najskupljih po cijenama potrošačke elektronike, čak osam posto višima od europskoga prosjeka.
Velikih razlika među europskim članicama nema niti u cijenama odjeće, ipak Bugarska je i tu najjeftinija, za petinu ispod, a Švedska najskuplja, s cijenama za 34 posto iznad europskog prosjeka.
Cijene odjeće u Hrvatskoj prošle godine bile su na razini prosjeka Unije.
Prošle su godine Finci, Irci i Portugalci automobile, motore i bicikle kupovali po 11 posto višim cijenama od europskog prosjeka. Najniže cijene automobila, motora i bicikala zabilježene su u Slovačkoj, 19 posto ispod prosjeka Unije. U Hrvatskoj su one lani bile šest posto niže od prosjeka EU-a.
