Ponovno otvaranje škola bit će jedan od najvećih simboličkih koraka ka labavljenju karantenske mreže. Mišljenja o tome koliko je to sigurno je podijeljeno. U Hrvatskoj će se škole otvoriti 11. svibnja, a zemlje poput Danske i Njemačke već su svoje škole otvorile. Donosimo vam njihovo iskustvo.
"U zajednici je vladala anksioznost", kaže Dom Maher, voditelj međunarodnog odjela Škole sv. Josefa u Roskildeu u Danskoj. "Veliki postotak roditelja bio je u nedoumici. I bilo je nekih koji su odlučili pričekati nekoliko dana da vide situaciju." No, gotovo tri tjedna nakon ponovnog otvaranja, smatra da je to funkcioniralo bolje nego što se moglo očekivati. Djeci je laknulo i jedva su dočekali ponovno otvaranje škola, a roditelji su postali sigurniji - a broj učenika koji pohađa škole neprestano raste.
U Danskoj su se prvo u škole vratili učenici osnovnih škola, a uspostavljen je sustav za zadržavanje djece u malim skupinama i sa što manje kontakta s drugima. Ove mikro skupine učenika dolaze u zasebno vrijeme, odvojeno ručaju, ostaju u vlastitim zonama na igralištu i podučava ih jedan učitelj. U tim skupinama ima desetak učenika. Socijalna distanca znači da se radi o maksimalnom broju onih koji mogu ući u jednu prostoriju, što zahtijeva podjelu predavanja i nastavnog osoblja.
"Većina škola u Danskoj organizirana je tako da imate osnovnu i nižu srednju školu u istoj školi", kaže g. Maher. "Imali smo dovoljno učionica za trenutnu mjeru - ako bi otvaranje škole bilo odjednom za sve, bila bi to prava borba", kaže voditeljica. "Ne bismo imali dovoljno učionica i morali bismo početi raditi jutarnju i popodnevnu smjenu." Drugi dio danskog pristupa je ogromna količina pranja i sterilizacije ruku. "Dosta traje pranje ruku", kaže gospodin Maher, toliko da su novi problem iritacija kože i ekcemi. Ali kaže da ideja savršenog socijalnog distanciranja s malom djecom nije realna. "Većina ih je prilično dobra s tim i svjesni su prostora. Ali to zaboravljaju", kaže on.
Ne postoje maske za lice - ni za učenike ni za učitelje. Dorte Lange, potpredsjednica danske Udruge učitelja, kaže da taj nedostatak osobne zaštite nije problem jer su se medicinski savjeti usredotočili na strategiju držanja učenika na distance, u izoliranim grupama i snažan naglasak na higijeni. "Drago nam je što možemo reći da je ponovno otvaranje škola do sada bilo prilično uspješno", rekao je čelnik sindikata za BBC. Učitelji koji imaju zdravstvena pitanja ili imaju članove obitelji koji bi mogli biti u opasnosti, mogu učiti putem interneta od kuće. Ističu kako se raspoloženje prema želji da učenici ponovno dođu u školu promijenilo. "Vidimo da mnogi stariji učenici ne uspijevaju kod kuće. Stvarno se trebaju vratiti u zajednicu škole", kaže ona.
Ako bi se daljnjim otvaranjem škola povećala stopa zaraze, kaže da bi bilo potrebno promijeniti plan. "Ali ako kažu da je sigurno otvoriti škole za stariju djecu, to ćemo omogućiti." Još uvijek postoje brige među roditeljima, uključujući i Facebook stranicu s brigama oko toga kako djecu ne tretirati kao "zamorce". Sirin je objavila da je zadržala svoju četverogodišnjakinju kod kuće unatoč ponovnom otvaranju, ali da je njezina kći „svaki dan pita kad opet ide u vrtić i govori kako joj toliko nedostaju prijatelji. Stoga sam razmišljala o tome da ih otpremim za otprilike dva tjedna - jer mislim da ovaj virus neće dugo nestati i moram početi raditi u nekom trenutku." Druga majka kaže da osjeća pritisak zbog slanja djeteta u školu: "Nije mi ugodno. I imam baku koja je na živi s nama."
Ida Storm Jansen, administratorica međunarodne škole u Kopenhagenu, kaže kako je oko 10 učenika dopušteno po učionici. To je međunarodna škola, ali sve takve škole moraju slijediti zdravstvene savjete svojih zemalja. "Imala sam sjajan razgovor s četverogodišnjakom. Rekao je da smo nekada sjedili na tepihu, a sada sjedimo na trakama", kaže ona. Sustav izoliranja tih malih skupina djece praktičniji je od oslanjanja na socijalno distanciranje, kaže ona. "Iskreno to je nemoguće. Kada se igraju, naravno da zaboravljaju."
Ali uz stalno pranje ruku i minimalni kontakt s bilo kojom drugom skupinom, kaže da postoji učinkovit sustav - a djeca su se na to vrlo brzo prilagodila. Gđa Jansen kaže da se strahovanja od "velikog povratka roditelja" zbog ponovnog otvaranja nisu ostvarila - i djeci je laknulo da budu s prijateljima.
Kada su se prošlog mjeseca neke škole otvorile u Njemačkoj, detalji planiranja sveli su se na pojedinačne planove sjedenja. Shaun Roberts, ravnateljica Međunarodne škole u Kölnu, kaže da za svakog učenika postoji određeno mjesto - tako da ako se netko nađe s virusom, oni koji će tražiti kontakte će točno znati tko je sjedio najbliže zaraženom.
Ispitne dvorane jedne su od rijetkih mjesta koje se podliježu socijalnoj distanci. U hodnicima postoji jednosmjerni sustav za minimiziranje kontakta, postoji strog režim čišćenja - a maske za lice nose se u zajedničkim prostorima. "Ljudi rade ono što moraju, a da ne prave buku", kaže gospodin Roberts. Ali to nije "kao i obično".
Školski dani su kraći i pomiješani s lekcijama na internetu, tako da različiti razredi i grupe mogu podijeliti u učionice u kojima je sad moguće samo 10 učenika. A tu su i osoblje i učenici koji borave kod kuće zbog svojih zdravstvenih problema ili zbog zabrinutosti zbog nekoga u svojoj obitelji.
Francuska i Nizozemska idući će tjedan otvoriti škole - sa snažnim mišljenjima za i protiv povratka. A planovi za škole u Velikoj Britaniji postat će jasniji u sljedećih nekoliko dana.
Izvor: BBC
