Miguel Anxo Fernández Lores, gradonačelnik Pontevedre, grada u španjolskoj pokrajini Galiciji s približno 82 tisuće stanovnika, proveo je jedinstvenu mjeru u svijetu: zabranio je automobile u širem središtu grada.
Španjolska udruga osoba s posebnim potrebama (Cermi) je 2007. godine dodijelila je Pontevedri nagradu jer je grad učinila izuzetno dostupnim njihovim članovima, bez automobila u gradu, prenosi The Guardian.
Nakon dugih 12 godina u opoziciji Miguel Anxo Fernández Lores, član lijevog Galicijskog nacionalističkog bloka, došao je na vlast 1999. godine i već u prvih mjesec dana za pješake oslobodio 300.000 četvornih metara srednjovjekovnog gradskog središta.
“Povijesno je središte bilo mrtvo. Onuda su se motali preprodavači i kupci droge, ulice su bile zakrčene automobilima. Grad koji srlja u propast, zagađen ispušnim plinovima, s brojnim prometnim nesrećama”, opisao je Lores zatečeno stanje. Unatoč pokušajima da donesu plan za poboljšanje uvjeta vožnje, nije bilo pomaka. Nakon što su odustali od te ideje, odlučili su potpuno osloboditi javni prostor od automobila.
Postavili su znakove zabrane prometa i ukinuli mjesta za parkiranje. Naime, brojne su studije pokazale da najveću gužvu u gradovima stvaraju vozači koji traže mjesto za parkiranje. Unatoč uvođenju zabrane išlo se ususret i vozačima, nakon ukidanja mjesta za parkiranje otvorene su podzemne garaže i garaže na periferiji, s ukupno 1686 mjesta u kojima je parkiranje besplatno!
Semafore su zamijenili rotorima, a potom su postupno pomicali zone potpune zabrane prometa, od stare jezgre prema novom dijelu grada. Usto, u gradskoj zoni ograničili su brzinu na 30 kilometara na sat. Koliko je ovaj projekt uspješan pokazuju brojke, znatno je smanjen broj poginulih u prometnim nesrećama, emisija ispušnih plinova smanjila se za 70 posto, a u centar grada, koji je 1999. godine bio pust, doselilo se 12 tisuća ljudi. Zaustavili su i gradnju velikih trgovačkih centara, čime su zaštitili i održali male trgovce, čije je preživljavanje itekako dovedeno u pitanje u vrijeme španjolske financijske krize. Zanimljivo je da su se upravo oni najžešće opirali projektu potpune zabrane prometa. Zanimalo ih je kako će kupci doći do njih.
„Pješice“, bio je kratak i jasan gradonačelnik Lores, a onima koji su se pozivali na svoje pravo da voze automobil poručio je „To nije nije pravo, već privilegij koji vam ukidamo”.
Pontevedre je grad koji je stvoren da bude pješačka zona jer je tako građen da ga se može s jednog na drugi kraj prijeći pješice za oko pola sata, kazao je arhitekt Rogelio Carballo Soler. Građani Pontevedrea više se ne bi vraćali na staro. Rijetki govore da je problem što nema javnog prijevoza od periferije do centra, no u usporedbi s drugim gradovima nikako nisu za povratak automobila. Neki, osobito roditelji, život u Pontevedre uspoređuju s rajom. I veliki europski gradovi planiraju gradska središta pretvoriti u pješačke zone. Oslo u idućoj godini najavljuje isključivanje automobila iz gradskog središta, a za šest godina na snagu stupa zabrana u cijeloj Norveškoj. I u Madridu se do 2020. najavljuje oslobađanje od automobila 200 hektara u centru grada, u pripremi je i redizajn 24 najprometnijih ulica u pješačke zone. U Parizu pak raznim mjerama pokušavaju smanjiti prometni pritisak u središtu grad.
