Antibaby pilula, izumljena 60-ih godina prošlog stoljeća, a namijenjena je ženama. Za muškarce su kondomi i vazektomija jedine opcije za kontracepciju, odnosno sprječavanje neželjene trudnoće. No, to se sada polako mijenja. Naime, američki znanstvenici su po prvi put uspjeli razviti učinkovitu antibaby pilulu za muške miševe.
Kontracepcijske pilule za žene sadrže kombinaciju hormona estrogena i progesterona, čime se sprečava ovulacija i samim tim trudnoća. Tokom rada na kontracepcijskoj piluli za muškarce znanstvenici su se također najprije usredotočili na hormonalni metodu, pokušavajući zaustaviti proizvodnju testosterona. Međutim, ovaj proces je imao znatne neželjene učinke i uzrokovao depresiju, debljanje i povećani rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Zato se vjeruje da pilule koje ne djeluju hormonski mogu biti učinkovitije i sigurnije, donosi DW.
Za takozvanu spermatogenezu, odnosno proces stvaranja spermatozoida, je najprije odgovoran vitamin A. Inovativna metoda kontracepcije utjecala bi na bjelančevine koje su zadužene za stvaranje muških spolnih stanica.
Ispitivanje na miševima je pokazalo da je nakon četiri tjedna oralne konzumacije novog sastojka YCT529 smanjen broj spermatozoida, što je bilo čak 99% efikasno u sprječavanju trudnoće. Proces nije trajan, pa se četiri do šest tjedana nakon prestanka uzimanja pilule plodnost vraća. Nisu zabilježene nikakve nuspojave, izjavio je jedan od sudionika studije Abdullah Al Noman sa Sveučilišta Minnesota.
Sada znanstvenici žele predstaviti ta nova otkrića Američkom kemijskom društvu, kako bi već krajem ove godine započeli testiranje na muškarcima.
Profesorica Gunda Georg, koja je sudjelovala u tom projektu, smatra da bi antibaby pilula za muškarce mogla doći na tržište u narednih pet godina. „Nema jamstva da će sve biti uspješno, ali iznenadilo bi me kada pilula ne bi djelovala i kod ljudi", rekla je Georg.
Hoće li nova pilula biti sigurna i učinkovita pokazat će tek klinička ispitivanja na ljudima.
U znanstvenim krugovima se na rezultate ovog ispitivanja gleda sa skepsom. Iako američki tim nije zabilježio nikakve nuspojave kod miševa, nije nemoguće da ih neće biti kod ljudi, rekao je Richard Anderson sa Sveučilišta u Edinbourghu. „Ako se razvija lijek koji utječe na procese u organizmu, čiji učinak do sada nije ispitan, treba biti oprezan što se tiče sigurnosti", kaže Anderson za DW.
L.B.
