Bez obzira na to gdje se nalazimo na Zemlji, jedno je jasno – muškarci su u prosjeku viši od žena. Iako su razlike u visini između spolova već dugo poznate, znanstvenici su tek nedavno uspjeli identificirati jedan od ključnih genetskih faktora koji stoji iza ovog univerzalnog anatomskog kontrasta.
U novoj studiji koju su proveli istraživači s Geisinger College of Health Sciences u Pennsylvaniji, otkriven je važan mehanizam koji objašnjava zašto su muškarci, u prosjeku, viši od žena. Tim je analizirao podatke iz tri velike baze javnog zdravstva, uključujući jednu iz Ujedinjenog Kraljevstva i dvije iz Sjedinjenih Američkih Država, te ispitao 1225 odraslih osoba s neuobičajenim kombinacijama spolnih kromosoma. Pomoću statističkih modela uspjeli su precizno povezati određene genetske karakteristike s visinom pojedinaca.
U središtu ovog otkrića nalazi se gen poznat kao SHOX (short stature homeobox), koji se nalazi na oba spolna kromosoma – X i Y. Kod tipičnog ženskog genetskog sastava (XX), jedan od dva X kromosoma postaje djelomično neaktivan (Xi), kako bi se spriječilo prekomjerno izražavanje gena. Kod muškaraca (XY), Y kromosom aktivno doprinosi ekspresiji SHOX gena. Upravo ova razlika u aktivaciji gena rezultira dodatnim „efektom visine“ kod muškaraca.
Znanstvenici su utvrdili da Y kromosom daje jači doprinos visini nego neaktivni X kromosom, čime muškarcima donosi prosječno 3,1 centimetar dodatne visine. Taj genetski doprinos, prema njihovim izračunima, objašnjava oko 22,6% prosječne razlike u visini između muškaraca i žena – koja se u analiziranim bazama podataka kretala između 12,85 i 13,72 centimetra.
"Ovi rezultati podupiru hipotezu da povećana ekspresija SHOX gena na Y kromosomu doprinosi većem rastu kod muškaraca, što značajno objašnjava spolni dimorfizam visine kod ljudi", navodi se u objavljenom radu.
Iako genetika igra ključnu ulogu, nije jedini faktor u određivanju visine. Hormoni poput testosterona, koji je znatno prisutniji kod muškaraca, također utječu na rast. Ova studija otvara vrata budućim istraživanjima koja će moći detaljnije razdvojiti utjecaje hormona i genetike – ne samo kad je riječ o visini, već i o mnogim drugim fenotipskim razlikama između spolova.
U tom kontekstu, istraživači ističu važnost razumijevanja ovih razlika i u medicini. Bolesti poput Alzheimerove bolesti češće pogađaju žene, dok neka autoimuna i kardiovaskularna stanja pokazuju spolne razlike u učestalosti i tijeku bolesti. Precizno razlikovanje utjecaja spolnih hormona i genetskih varijacija moglo bi dovesti do napretka u dijagnostici i liječenju brojnih poremećaja koji se različito manifestiraju kod muškaraca i žena.
Izvor:
Science Alert
