Svijet kakav poznajemo sve se više oslanja na digitalnu povezanost koja, uglavnom, radi tiho i nevidljivo u pozadini. Dakle, kako je jedno ažuriranje softvera srušilo pola interneta?
Globalni IT prekid rada 19. srpnja služi kao jasan podsjetnik na našu ranjivost na tehnološke kvarove. Potaknuto jednim neispravnim ažuriranjem softvera koje je osigurala tvrtka za kibernetičku sigurnost, CrowdStrike, ovo je imalo katastrofalan učinak na zrakoplovne tvrtke, medijske kuće, banke i trgovce širom svijeta, posebno tvrtke koje koriste Microsoft Windows operativne sustave.
Ovaj incident, opisan kao "najveći IT prekid u povijesti", podsjeća nas na opsežnu mrežu IT međupovezanosti koje održavaju našu digitalnu infrastrukturu – i na potencijal za dalekosežne posljedice kada nešto pođe po zlu. Ono što je počelo s kašnjenjima u zračnim lukama pretvorilo se u rasprostranjeno otkazivanje letova. Poremećaj u sustavima zračnih prijevoznika ne remeti samo raspored letova, već je utjecao i na globalne opskrbne lance koji se oslanjaju na zračni teret, pokazujući višestruku prirodu modernih IT ekosustava. U međuvremenu je prekinuto emitiranje na brojnim TV i radio postajama, a zaustavljen je rad supermarketa i banaka.
Preliminarne analize sugeriraju da je kaos proizašao iz ažuriranja softvera sigurnosnog softvera CrowdStrike Falcon Sensor koji je primijenjen na operativne sustave Microsoft Windows. Radnici u tvrtkama koje koriste CrowdStrike susreli su se s "plavim ekranom smrti" (zaslon s porukom o pogrešci koja ukazuje na pad sustava) kada su se pokušali prijaviti. Osim razotkrivanja skrivene mreže ovisnosti koja održava naše digitalno društvo i gospodarstvo, prekid je također istaknuo geopolitičke dimenzije tih ovisnosti.
Zemlje s jakim vezama s Microsoftom i CrowdStrikeom osjetile su najveći udar, no čini se da su poduzeća u zemljama poput Kine, s njihovom relativno izoliranom i kontroliranom IT infrastrukturom, manje pogođena. S rastućim geopolitičkim napetostima posljednjih godina, Kina i sve veći broj drugih zemalja aktivno su razvile vlastite mjere kibernetičke sigurnosti i digitalne infrastrukture, koje su možda ublažile učinke ovog incidenta. Kineska usredotočenost na korištenje autohtone tehnologije i smanjenje njihove ovisnosti o stranoj tehnologiji možda je također pridonijela manjem utjecaju na njihove sustave.
Incident služi kao snažan podsjetnik da se tehnološke ovisnosti mogu pretvoriti u geopolitičke ranjivosti, pri čemu državne vlasti sve više moraju uzeti u obzir ne samo ekonomske, već i strateške i geopolitičke implikacije svojih IT saveza.
Oporavak i implikacije
Način na koji su pogođeni sektori upravljali ovom krizom odražava i snagu i slabosti njihove vlastite sigurnosti i strategija oporavka od katastrofe. Primarni problem je identificiran i navodno ispravljen. Predstojeći spori proces oporavka pokazat će značajne izazove koji dolaze u ponovnom uspostavljanju kontinuiteta usluge unutar naših složenih, duboko međusobno povezanih digitalnih ekosustava.
Izostanak ovog koraka, temeljne, ali kritične strategije u IT upravljanju, razotkrio je krhkost sustava za koje su mnogi pretpostavljali da su robusni. Također je pokrenulo ozbiljna pitanja o otpornosti operativnih sustava Windows i mjerama kibernetičke sigurnosti CrowdStrikea koje bi ih trebale zaštititi. Osim toga, epizoda je istaknula strateške rizike oslanjanja na jedan izvor tehnologije. Ovaj globalni prekid rada pokazao je koliko je važno imati različite tehnološke saveze za poboljšanje nacionalne sigurnosti i ekonomske stabilnosti, istovremeno izazivajući zabrinutost zbog potencijala neprijateljskih država da iskoriste takve ranjivosti.
Ovaj incident će dodati novi nivo hitnosti međunarodnoj suradnji i političkim intervencijama u području kibernetičke sigurnosti. Kako se usluge počinju stabilizirati i nastavljaju s radom, ovaj prekid trebao bi poslužiti kao poziv na uzbunu za IT stručnjake, poslovne vođe i kreatore politika. Hitna potreba za ponovnom procjenom, pa čak i preispitivanjem postojećih strategija kibernetičke sigurnosti i praksi upravljanja IT-om je jasna. Poboljšanje otpornosti sustava kako bi izdržao poremećaje velikih razmjera mora biti prioritet. Globalni IT prekid označava pravovremeni podsjetnik i kritičnu točku za rasprave o digitalnoj otpornosti i budućnosti upravljanja tehnologijom na poslovnoj, infrastrukturnoj i političkoj razini.
Što je s umjetnom inteligencijom?
Nešto drugo na što još ne znamo odgovor je sljedeće: ako jedna greška u softveru može srušiti zrakoplovne tvrtke, banke, trgovce, medijske kuće i više diljem svijeta, jesu li naši sustavi spremni za AI? Možda bismo trebali uložiti više u poboljšanje pouzdanosti softvera i metodologije, umjesto da požurujemo s chatbotovima. Neregulirana industrija umjetne inteligencije bit će recept za katastrofu, osobito u svijetu s rastućim geopolitičkim napetostima. Iako je ključno prihvatiti tehnologije u nastajanju poput umjetne inteligencije ili blockchaina, moramo također razumjeti osnove. Operateri koji se bave kibernetičkom sigurnošću trebaju osigurati da su temeljne prakse upravljanja i održavanja IT-a snažne i pouzdane te da se mogu nositi sa svime, od kibernetičkog napada do jednostavnog ažuriranja softvera. Lekcije naučene iz ovog incidenta nedvojbeno će utjecati na buduće strategije razvoja IT infrastrukture i upravljanja kriznim situacijama.
Izvor: Science Alert
