Otišla je Marija Trinajstić (1944. – 2026.), ali njezine su riječi ostale. Ostala je čakavska beseda kojoj je posvetila život, poezija koja nadilazi vrijeme, te ljubav prema Opatiji i Liburniji, utkana u svaki stih. U 82. godini života, napustila nas je pjesnikinja, prozaistica i urednica, no prije svega, tiha i samozatajna čuvarica identiteta našega kraja. Svojim djelima naučila nas je da riječi imaju moć sačuvati ono što vrijeme pokušava izbrisati – uspomene, pripadnost i ljubav prema zavičaju. Njezin odlazak ostavlja prazninu, ali i bogatu baštinu koja će nadahnjivati.
Čuvarica čakavske besede
Rođena Opatijka, Marija Trinajstić ostala je neraskidivo vezana uz grad kojem je darovala najveći dio svog stvaralaštva. Više od pet desetljeća predano je radila na očuvanju opatijskih i liburnijskih idioma, vjerujući da je jezik domovina koja se čuva riječima. Kao dugogodišnja predsjednica Katedre Čakavskog sabora Opatija, organizirala je nebrojene simpozije i književne susrete, postavši jedan od najodanijih stupova te institucije. Njezinim odlaskom otišla je i posljednja iz skupine osnivača Katedre Čakavskoga sabora Ronjgi, koju je utemeljila uz Davida Kabalina, Zorana Kompanjeta, Duška Prašelja i Vinka Tadejevića. Svojim tihim, ali neumornim radom ostavila je neizbrisiv trag u kulturnom životu Opatije, Liburnije i Hrvatske.
Opus koji nadilazi granice
Književni opus Marije Trinajstić svjedočanstvo je bogatog stvaralačkog života. Njezine pjesme i proza objavljivane su u brojnim časopisima i zbornicima, a univerzalnost njezine riječi potvrđuje činjenica da joj je poezija prevedena na dvadeset jezika. Objavila je zbirke koje su ostavile dubok trag, među kojima se ističu "Svakodnevna misa riječi", "Otprilike dan" i "Cimbuja", te knjige proze "Mat mi j' užala povedat" i "Kantunić ot mizerije". Upravo je za zbirku "Cimbuja" primila prestižnu književnu nagradu "Drago Gervais", jedno od mnogih priznanja. Kruna njezine karijere i posvećenosti gradu bila je Nagrada za životno djelo Grada Opatije. Ipak, najveća nagrada bila joj je ljubav i poštovanje ljudi s kojima je dijelila svoj život i strast prema očuvanju kulturne baštine.
Stihovi koji žive u glazbi
Iako prvenstveno pjesnikinja, njezini su stihovi pronašli put i do glazbe, postavši dio trajne glazbene baštine Istre i Kvarnera. Marija Trinajstić bila je i nagrađivana autorica tekstova na festivalu Melodije Istre i Kvarnera. Njezine riječi, pune emocija i slika zavičaja, uglazbili su brojni izvođači. Pjesme poput "Se bin dala" i "Zaželela san te" u izvedbi Milke Čakarun Lenac ili "Hodi Pave navigat" koju su pjevali Višnja Korbar i Toni Kljaković, ostale su zapamćene. Ipak, najpoznatija pjesma čiji tekst potpisuje je vječni hit "Nisan šla za ten", koji je maestralnom interpretacijom proslavila Radojka Šverko, osiguravši stihovima Marije Trinajstić mjesto u srcima najšire publike.
Njezina djela ostaju kao trajan spomen.
