U trenutku kada se javni prostor sve glasnije bavi ponovnim uvođenjem obveznog vojnog roka, a mišljenja građana sežu od toga da je vojni rok "dobar za stjecanje discipline" do potpunog otpora militarizaciji, jedna riječka inicijativa nudi drugačiji pristup. Sredstvima od novčane nagrade Grada Rijeke u iznosu od 10.000 eura, koju je redatelj Igor Bezinović za tu svrhu preusmjerio, financirat će se projekt s jasnim ciljem: pružiti riječkim maturantima, prvoj generaciji koja će se suočiti s ovom obvezom, sve potrebne informacije o (anti)militarizmu, nenasilju i pravu na priziv savjesti.
Antiratna poruka iz grada torpeda
Ova riječka inicijativa nije slučajna, već je duboko ukorijenjena u povijesnom i socijalnom tkivu grada. Kompleksna prošlost Rijeke služi kao trajno upozorenje na posljedice ratovanja i vojne industrije, što je i glavna motivacija projekta.
Kako su istaknuli pokretači, Rijeka je grad u kojem je britanski industrijalac Robert Whitehead prvi proizvodio torpedo, grad koji je bio bombardiran u Prvom svjetskom ratu, koji je između dva svjetska rata bio pod fašističkim režimom, te čija su luka, brodogradilišta i tvornice bile razorene u Drugom svjetskom ratu. U novijoj povijesti, šire riječko područje devedesetih zbrinulo je oko 40.000 prognanika i izbjeglica.
Upravo zbog te povijesti, smatraju, ključno je danas u Rijeci razvijati antiratni sentiment i svijest o tome da u grad "opet dolaze oligarsi i vojni industrijalci koji od ratova itekako osobno profitiraju". Zato je, kako navode, u današnje vrijeme ključno srednjoškolce upoznati s njihovim pravom na priziv savjesti i na civilno služenje vojnog roka.
Što mlade čeka u travnju i svibnju
Inicijativa, koja bi s provedbom trebala započeti u travnju i svibnju 2026. godine, okupila je snažne partnere. U provedbi sudjeluju Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, zagrebački Centar za mirovne studije te riječka Udruga Delta, koja će koordinirati radionice u srednjim školama. Radionice u trajanju od 45 minuta bit će prilagođene školskom rasporedu, a održavat će se u sklopu sata razrednika, građanskog odgoja ili nakon nastave.
Izvršna direktorica Udruge Delta, Sara Sušanj, ističe kako je važno mladima dati alate da postanu aktivni građani. "Razgovarat ćemo o temama militarizacije i pravu na priziv savjesti. Važno je da učenici znaju da je priziv savjesti njihovo ustavno pravo", naglasila je Sušanj. Cilj nije nametati stavove, već otvoriti prostor za dijalog o posljedicama ulaganja u vojsku te promicati vrijednosti mira i solidarnosti.
Vojni rok ili civilna služba: što donosi 2026.?
Relevantnost ovog projekta postaje još očitija kada se pogledaju detalji vojnog roka koji se vraća. Prvi ročnici, generacija rođena 2007. godine, trebali bi u vojarne u Kninu, Slunju i Požegi ući 9. ožujka 2026. godine. Ondje će provesti dva mjeseca na temeljnoj vojnoj obuci, za što će primati naknadu od oko 1.100 eura mjesečno, a to će im se vrijeme priznati i u radni staž.
S druge strane, opcija civilnog služenja, koja proizlazi iz ustavnog prava na priziv savjesti zbog vjerskih ili moralnih uvjerenja, donosi znatno drugačije uvjete. Mladići koji se odluče za ovu opciju mogu služiti tri mjeseca u sustavu civilne zaštite ili četiri mjeseca u jedinicama lokalne samouprave, obavljajući poslove poput protupožarne zaštite ili pomoći u ustanovama. Međutim, financijska naknada je drastično manja, predviđa se iznos od oko 250 eura za civilnu zaštitu, dok bi u lokalnim jedinicama mogla pokrivati tek troškove prijevoza. Upravo ta razlika čini informiranu odluku još važnijom.
Informirana odluka kao temeljno pravo
Marko Kovačić, predstojnik Centra za studije mira i konflikata, naglašava kako je društvena odgovornost akademske zajednice otvarati i teme koje možda nisu popularne, ali su iznimno važne. "Radimo s mladima, to su naši budući studenti, i smatramo da je važno informirati ih o njihovim pravima kada je riječ o prizivu savjesti", kazao je Kovačić, izrazivši nadu da bi riječki model edukacije mogao postati primjer i za druge gradove i županije u Hrvatskoj.
U konačnici, ova plemenita inicijativa ne nudi gotove odgovore, već postavlja prava pitanja. U društvu koje se ponovno okreće vojnim rješenjima, projekt edukacije riječkih maturanata predstavlja važan glas razuma koji mlade potiče da kritički razmišljaju, upoznaju svoja prava i donesu odluku koja je u skladu s njihovom savješću, a ne s pritis
