U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci održana je svečana akademija povodom Dana antifašističke borbe, kojom je odana počast vrijednostima slobode, mira i ljudskog dostojanstva. Događaj je okupio brojne predstavnike javnog i društvenog života, antifašističkih udruga i građane, a svečani ton programu dao je nastup Djevojačkog zbora "Kaplan" pod vodstvom Doris Kovačić. Ipak, najsnažniji dojam ostavili su govori lokalnih čelnika koji su upozorili na zabrinjavajuće trendove u hrvatskom društvu.
Lukanović: Naš otpor fašizmu upisan je u genetski kod
Najglasniju poruku poslao je župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović, koji se u svom obraćanju osvrnuo na pokušaje da se antifašizam, kao jedna od temeljnih civilizacijskih vrijednosti, relativizira ili gura u negativan kontekst. Postavio je pitanje koje je odjeknulo dvoranom.
"Kako smo se kao društvo doveli u situaciju da se antifašizam u Hrvatskoj danas mora braniti? Kako smo dopustili da se pojam koji označava civilizacijski krik protiv zla, istrebljenja i ugnjetavanja, u dijelu javnosti gura u negativan kontekst? To nije samo povijesni apsurd. To je duboka i opasna društvena regresija", poručio je Lukanović.
Naglasio je kako Primorsko-goranska županija o fašizmu ne uči samo iz knjiga, jer njegove ožiljke nosi u vlastitoj povijesti, obiteljima i stradanjima. "Na Kvarneru, u Istri, u Primorju i Gorskom kotaru, antifašizam nije ideologija prošlosti. On je naš način života. Mi njegove ožiljke nosimo na vlastitoj djedovini. Zato je naš otpor fašističkom zločinu upisan u naš genetski kod", istaknuo je župan.
U svom je govoru podsjetio na ključnu ulogu partizanskog pokreta i odluka ZAVNOH-a u stvaranju temelja moderne hrvatske državnosti, bez kojih bi, kako je rekao, Hrvatska danas bila raskomadana. Povukao je i jasnu paralelu s Domovinskim ratom, istaknuvši da između te dvije povijesne borbe postoji neraskidiva veza. "Ono s čime se Hrvatska suočila 1991. godine bio je ponovljeni krik fašizma, samo u drugom povijesnom ruhu. U Domovinskom ratu završili smo proces započet 1941. godine. Obranili smo granice koje su antifašisti iscrtali", zaključio je Lukanović, poručivši da je PGŽ ponosan i na antifašističku i na braniteljsku tradiciju.
Gradonačelnica Rinčić: Antifašizam je izbor i odgovornost
Riječka gradonačelnica Iva Rinčić naglasila je kako moderna Hrvatska, a osobito Rijeka, ne bi bile iste bez antifašističkog nasljeđa. Poručila je kako antifašizam nije tek povijesna epizoda ili hladni spomenik, već aktivan izbor i odgovornost u sadašnjosti.
"Ako mislimo da je antifašizam gotova priča, opasno se varamo. Antifašizam je prije svega izbor - izbor da se ne pristaje na mržnju, nepravdu, diskriminaciju i isključivanje ljudi prema njihovoj naciji, vjeri, jeziku, boji kože, spolu ili političkom uvjerenju", rekla je Rinčić. Posebno je istaknula identitet Rijeke kao grada koji je rastao na različitostima, dodavši: "Za Rijeku antifašizam nije opcija - on je dio našega identiteta."
Borba za istinu u cijeloj Hrvatskoj
Dan antifašističke borbe, koji se kao državni praznik obilježava 22. lipnja u spomen na osnutak Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, i ove godine potiče na razmišljanje o njegovu mjestu u suvremenoj Hrvatskoj.
Dok su se slične komemoracije održavale diljem zemlje, od Međimurja do Dalmacije, gdje su dužnosnici također naglašavali važnost borbe protiv povijesnog revizionizma, u javnom prostoru i dalje traju debate koje antifašistički pokret povezuju isključivo s komunističkim režimom. Govornici u Rijeci, poput predsjednika županijskog Saveza antifašista Kristiana Čarapića i predsjednika riječke Udruge Vojka Obersnela, poručili su da suvremeni antifašizam znači svakodnevno suprotstavljanje ksenofobiji, mržnji i svakom ugrožavanju ljudskih prava.
Svečana akademija u Rijeci još je jednom potvrdila važnost očuvanja povijesnog sjećanja. U vremenu u kojem se povijest često pokušava pojednostaviti ili iskriviti, poruka s Kvarnera bila je jasna: sloboda, mir, jednakost i ljudsko dostojanstvo vrijednosti su koje se moraju čuvati i braniti svakoga dana.
