Grad Andernach u Njemačkoj zasadio je 101 sortu rajčice u središtu grada i poručio svima besplatno preuzmu rajčice.
To je bio takav hit da je iduće godine grad napravio isto s grahom. Uslijedio je luk pa zasađene voćke, salate, tikvice, bobičasto voće i začinsko bilje. Sve je bilo besplatno za svakoga tko je živio ili se nalazio u gradu od 30 000 ljudi. Grad koji se nalazi u dolini rijeke Rajne ima neslužbeni moto: "Potiče se branje - poslužite se sami." To je jedno od sve više mjesta širom svijeta koja su poznata kao EdiCitNet (Edible Cities Network, hrv. Mreža jestivih gradova).
U Sjedinjenim Američkim Državama postoje javna zemljišta od Seattlea do Sjeverne Karoline gdje ljudi mogu brati i uzimati plodove drveća i zemlje. Svake godine ima više nego dovoljno proizvoda za branje tako da nema problema ukoliko netko želi više.
“Mnogi su ovdje jako ponosni kada im pričate o našem gradu”, rekla je 29-godišnja Bettina Schneider, koordinatorica gradskog tima za mrežu jestivih gradova u Andernachu.
Kad se pročulo da su Andernachovi javni vrtovi i voćnjaci - koji su započeli 2010. - besplatni, pridružili su se i drugi gradovi u Njemačkoj i diljem Europske unije, rekla je. Mrežu jestivih gradova sada financira Europska komisija, izvršno tijelo EU-a.
Područja koja su pretvorena u voćnjake i povrtnjake u Andernachu prethodno su bila zarasla i zapuštena, pa su vrtovi dobro prihvaćeni, rekla je Schneider, napominjući da je srednjovjekovni jarak sada prekriven stablima bresaka, badema i krušaka, a prazna mjesta u blizini škola pretvorena u povrtnjake zajednice. Od 2018.
Andernach je dio Mreže jestivih gradova, skupine od oko 150 gradova diljem svijeta s voćkama i povrtnjacima na javnim mjestima kojima svatko ima besplatan pristup, rekla je Marisa Pettit, koordinatorica za Jestive gradove.
“Svaka partnerska organizacija u projektu dobiva sredstva od EU i budžet za obavljanje svog posla”, rekla je Pettit. Pettit je rekla da nekoliko gradova također dobiva sredstva za ono što Edible Cities naziva "živim laboratorijima" - zelenim površinama gdje stanovnici mogu održavati društvene događaje i razviti vlastite planove kako bi pomogli svojim urbanim vrtovima da napreduju i proizvode obilne žetve. Jestivi gradovi sada podupiru društveni vrt na Kubi, dok gradovi u Kini, Tunisu, Togu i Urugvaju također razvijaju planove za urbane prehrambene šume, rekla je Ina Säumel, glavna istraživačica Mreže jestivih gradova.
"Javni zeleni prirodni prostori u gradovima su nevjerojatno vrijedni, a još više kako temperature rastu i gradovi postaju gušće naseljeni", rekla je Säumel. "Jestivi gradovi" pokušavaju potaknuti ljude da se uključe u svoje urbane parkove, a ne da o njima razmišljaju samo kao o pasivnim mjestima.
Izvor: WP
L.B.
