Možda se čini da reakcija vaše kože na izlaganje suncu kasni, ali za to postoji dobar razlog, otkrili su znanstvenici.
Eksperimentima na ljudskoj i mišjoj koži, tim predvođen molekularnim biologom Nadavom Elkoshijem sa Sveučilišta Tel Aviv u Izraelu otkrio je da do preplanulosti dolazi tek nakon što se koža pobrinula za hitan popravak DNK.
"Imamo dva mehanizma dizajnirana za zaštitu kože od izlaganja opasnom UV zračenju", objašnjava Elkoshi. "Prvi mehanizam popravlja DNK u stanicama kože oštećene zračenjem, dok drugi mehanizam uključuje povećanu proizvodnju melanina, koji tamni kožu kako bi je zaštitio od budućeg izlaganja zračenju."
Elkoshi i njegov tim pretpostavili su da je kašnjenje u tamnjenju rezultat prioritizacije resursa. U osnovi, svi se resursi stanice mobiliziraju kako bi što prije popravili štetu od zračenja. Tek kada je taj zadatak dovršen, stanica može alocirati resurse za proizvodnju melanina.
Kako bi provjerili ovu hipotezu, istraživači su prvo izložili ljudsku kožu, dobivenu od pacijenata koji su pristali na operaciju i uzgajanu u petrijevim zdjelicama, UVB zračenju. To je bilo kako bi mogli proučavati aktivnost u stanici kao odgovor na oštećenje zračenjem.
Potvrdili su da protein kinaza zvana ATM, aktivirana oštećenjem DNK i ključna za popravak stanica, počinje djelovati ubrzo nakon izlaganja UVB zračenju. To je zanimljivo, ali tim je trebao više informacija.
Dakle, sljedeći korak bio je pokrenuti aktivaciju ATM-a u odsutnosti UVB izloženosti i promatrati rezultate. Ova faza eksperimenta provedena je na modelima miševa, te više uzoraka ljudske kože u petrijevim zdjelicama. I na mišjoj i na ljudskoj koži preplanulost se razvila nakon određenog intervala, čak i bez štetnog zračenja.
Pomno ispitivanje uključenih staničnih procesa pokazalo je da aktivacija ATM-a blokira aktivaciju MITF proteina odgovornog za povećanje proizvodnje melanina, tako da popravak DNK može imati prednost.
"Genetske informacije moraju biti zaštićene od mutacija, tako da ovaj mehanizam popravka ima prednost unutar stanice tijekom izlaganja ultraljubičastom zračenju sunca", objašnjava Carmit Levy, biokemičar i molekularni biolog sa Sveučilišta Tel Aviv.
"Mehanizam za popravak DNK u biti govori svim drugim mehanizmima u stanici: 'Zaustavite sve i pustite me da radim na miru.' Jedan sustav učinkovito paralizira drugi, sve dok korekcija DNK ne dosegne svoj vrhunac, koji se događa nekoliko sati nakon izlaganja UV zračenju."
Tim sumnja da bi popravak DNK mogao čak iskoristiti neke od komponenti mehanizma pigmentacije kako bi se povećale šanse za preživljavanje stanica i smanjile šanse za mutaciju.
Otkriće, kaže tim, moglo bi se koristiti za proučavanje, razumijevanje, prevenciju i liječenje učinaka oštećenja kože zračenjem.
"Ovo znanstveno otkriće otkrilo je molekularni mehanizam koji bi mogao poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja koja bi mogla dovesti do inovativnih tretmana koji će pružiti maksimalnu zaštitu kože od oštećenja zračenjem", kaže Levy.
"Dugoročno gledano, to bi čak moglo doprinijeti prevenciji raka kože."
Izvor: Science Alert
