Možete li za početak predstaviti udrugu Foliot? Čime se bavi, koliko dugo postoji, koja je njezina misija?
Udruga Foliot je neprofitna udruga koja od 2006. godine provodi razne edukativne i kreativne programe za djecu i odrasle na području Općine Matulji, Grada Kastva i okolice. Do lipnja 2016. godine djelovali smo pod imenom Društvo Naša djeca Matulji, a tada smo odlučili proširiti svoje područje djelovanja te ponuditi sadržaje i za ostale uzraste. Već više od 15 godina trudimo se biti mjesto za učenje i kreativno ispunjavanje slobodnog vremena ali i za razvijanje samostalnosti, kreativnosti, slobode u izražavanju, međusobnog uvažavanja i razumijevanja. Organiziramo niz izvanškolskih aktivnosti i pomažemo roditeljima u kvalitetnom osmišljavanju slobodnog vremena njihove djece. U radu s djecom i roditeljima, prepoznali smo potrebu da, u ovim izazovnim vremenima, budemo i mjesto podrške pa tako nudimo i programe individualnog i grupnog savjetovanja za djecu i odrasle. Iz godine u godinu trudimo se osluškivati potrebe i ideje djece i roditelja, naših malih i velikih članova – i nuditi raznolike i kvalitetne programe. Naša misija je osigurati, i kontinuirano razvijati, kvalitetno, kreativno i poticajno okruženje za cijelu zajednicu te pružiti podršku djeci i odraslima u svim segmentima i fazama života.
Pokrenuli ste ciklus „Ususret majčinstvu”. Možete li nam reći nešto više o tome?
Program podrške za trudnice dugo je u nastajanju i rastao je skupa s iskustvima i ljubavi prema radu s ovom specifičnom skupinom žena. Od svjesnosti važnosti podrške za trudnice, preko ideje i želje za radom, vlastitog iskustva, proučavanja stručne literature i kontakta s trudnicama pa sve do realizacije programa zadovoljnih polaznica. Trudnoća sama po sebi traži od žene okretanje od vanjskog svijeta i pogled na sve one dijelove naše osobnosti koje smo izgradile kroz život. Kako trudnoća napreduje, tako s njom sazrijeva i uloga majke. Najjednostavnije rečeno, trudnoća je promjena. I to poprilično velika promjena koja mijenja sve aspekte života žene. Kao takva, promjena, prirodno je praćena svojevrsnim otporom, velikim spektrom emocija i strahom od nepoznatog. Naročito u vrijeme prve trudnoće, iako je i svaka sljedeća trudnoća, promjena dosadašnjeg mikrosvijeta funkcioniranja pojedinca.
Iza vas je već nekoliko održanih ciklusa programa „Ususret majčinstvu”. Kako je bilo i što kažu polaznice programu koji su pohađale?
Do sada smo održali dva online programa „Ususret majčinstvu“, u tijeku je treći i za par dana započinjemo s četvrtim, ujedno i prvim programom uživo, koji će se provoditi u prostoru Udruge u Matuljima i Kastvu. Od polaznica programa dobili smo pozitivne povratne informacije, zajedno s njima istraživali sve aspekte utjecaja trudnoće na emocionalno stanje, neke od njih uključile su se po drugi puta u program.
Koje se teme prolaze u programu?
Ono što razlikuje naš program „Ususret majčinstvu“ od ostalih tečajeva za trudnice jest fokusiranost na emocionalnu podršku, uz naravno, informacijsku podršku o trudnoći, porodu i prvim danima s bebom. Program provodimo u malim grupama kako bi svaka trudnica dobila potreban prostor za sva njoj važna pitanja, kako bi se stvorila grupna povezanost i sve prednosti rada u intimnom okruženju. U programu prolazimo kroz teme identiteta koje donosi (i odnosi) trudnoća, pričamo o strahovima i anksioznostima, onima koji pripadaju trudnoći i razdoblju promjena, do onih „starih“ strahova koji se uvijek aktiviraju u novim i nepoznatim situacijama. Jedan dio posvećujemo važnosti partnerskog odnosa, temama kao što su bliskost i različiti izvori podrške, razgovaramo o emocijama i tijelu nakon poroda, uz fitoterapeutkinju prolazimo kroz ljekovito bilje koje može biti korisno trudnicama, te u suradnji s primaljom i patronažnom sestrom prolazimo teme koje se tiču samog odlaska u rodilište i poroda, te vremena nakon poroda.
Program vode psihoterapeutkinja Nina Vračević Eškinja i psihologinja Martina Barać, uz vanjske suradnice - primalju, patronažnu sestru i fitoterapeutkinju. U međuvremenu su nam se javile još neke divne, stručne žene koje žele biti dio našeg programa pa pripremamo još neka programska iznenađenja uskoro.
Nina Vračević Eškinja
Majčinstvo je izrazito osjetljiva tema. Što najviše buduće majke muči? S kojim pitanjima vam se najviše obraćaju?
Razdoblje trudnoće je samo po sebi veoma značajno i potencijalno izazovno razdoblje za buduću majku. Može biti iznimno radosno i ispunjavajuće, ali može biti ispunjeno različitim emocijama, od straha, uznemirenosti, nesigurnosti do uzbuđenja, sreće i zadovoljstva. Uglavnom se sve trudnice susreću sa strahom od novog i nepoznatog, što je potpuno prirodan proces. No, često iz tog straha, proizlaze i druga pitanja kojih neke od njih nisu odmah svjesne nego tek kroz naše razgovore i slušanje drugih osvijeste ili priznaju koja su to pitanja vezana uz strah od promjene koje im donosi trudnoća i majčinstvo. Tako dolazimo do tema kao što su preuzimanje odgovornosti, upoznajemo i prepoznajemo svoje obrambene mehanizme, postajemo svjesne svojih snaga i prostora za razvoj, dolaze u fokus sustavi podrške, prepoznajemo načine funkcioniranja i prepuštanja osjećaja kontrole, zauzimanja za sebe i svoje stavove i sve ono što ustvari jesmo, u trudnoći i majčinstvu postaje vidljivije.
Koje se emocionalne i tjelesne promjene događaju za vrijeme trudnoće?
Svako tromjesečje obilježeno je skokovima u rastu (djeteta i majke) pa tako u prvom, postajemo svjesne, prihvaćamo, doživljavamo određenu krizu identiteta kroz koju nije uvijek lako proći sama. U drugom tromjesečju nam tijelo koje raste pomaže u izgradnji identiteta trudnice, jer tek uz tu vidljivost lakše je identificirati se trudnicom, dok u zadnjem tromjesečju ponovno raste krivulja koju predvodi emocija straha od nepoznatog i sama priprema za porod, porođajnu bol i majčinstvo.
O kojim se stvarima vezanima uz trudnoću i majčinstvo ne priča dovoljno, a trebalo bi?
Živimo u društvu u kojem se često susrećemo s puno stereotipnih mišljenja, živimo u svijetu punom očekivanja, mnoga od njih dolaze i iz našeg primarnog sustava vrijednosti, tradicijskih uloga i poimanja žene i majke općenito. Trudnoća zaista jest „drugo stanje“ ali drugo stanje svijesti u kojem, kao i u životu, nije sve idealno. Niti može niti treba biti. Žena je u trudnoći suočena s procesom najveće tjelesne i emocionalne promjene, a promjena sama po sebi nosi određene strahove i neizvjesnost. Potrebno je više pričati o tome i raditi na osnaživanju kako da žena samu sebe podrži u tom procesu promjena koje se odvijaju na svim razinama, od poslovne uloge, do partnerskih odnosa. Važno je naglasiti i da nije pogrešno voljeti sebe i kako se to razlikuje od sebičnosti s kojom je često poistovjećeno. Proces velikih promjena je bolan i paralelno egzistira uz uzbuđenje i sreću koju donosi odluka da se postane roditelj.
Zašto je važno govoriti o mentalnom zdravlju budućih majki i majki i kako mi kao društvo stojimo po ovom pitanju?
Mentalno zdravlje trudnica i njihova svjesnost o važnosti istog ima direktan učinak na emocionalno stanje nakon poroda koje može biti posebno izazovno ukoliko se, u svim tim novinama koje nam u život donosi novi član, pronađu i neki nezavršeni poslovi, neodgovorena pitanja ili potisnute emocije. Ponovno ću naglasiti važnost emocionalne podrške kao jedan od načina prepoznavanja i oslobađanja strahova, anksioznosti, suočavanja s vlastitim kapacitetima u pitanjima mentalnog zdravlja. Trudnoća je stanje u kojem je dominantno u fokusu beba, no beba je direktno ovisna o stanju organizma svoje majke, a na to stanje ima veliki utjecaj upravo emocionalna stabilnost i mentalno zdravlje općenito. Današnje društvo, želimo vjerovati, sve više prepoznaje važnost brige o zdravlju pa tako i o mentalnom zdravlju. Ta briga o sebi za vrijeme trudnoće zapravo ima direktan utjecaj na brigu o djetetu i kroz nju učimo prve korake majčinstva.
Često je period trudnoće obilježen pozitivnim željama i nadanjima, no nije neuobičajeno da se kod žena pojavi sniženo raspoloženje, zabrinutost, anksioznost i slično s obzirom na to da se nalaze u oluji bioloških, fizičkih, psiholoških pa čak i društvenih promjena. Koji su najčešći problemi vezani uz mentalno zdravlje s kojima se suočavaju žene u trudnoći i na koji ih način riješiti?
Kada bi jednom riječju trebali opisati trudnoću, bila bi to riječ promjena. Sa svime što ta promjena donosi sa sobom. Uzbuđenje, neizvjesnost, novo, strah, opiranje, vlastite vrijednosti, podrška i ljubav, konstanta, sazrijevanje i prihvaćanje. Samo jedna riječ, a sadrži toliko toga. Uz sve nabrojeno pa još i više, svaka se trudnica, uzimajući u obzir njene individualne kapacitete i sustave podrške koje je gradila i razvijala kroz život, susreće s nizom emocija i svojevrsnom krizom identiteta. Svaka osoba je izgradila neki svoj način kreativne adaptacije na određene životne izazove. Isto tako, svaka trudnica prepoznaje svoj određeni stil suočavanja s promjenom koja joj dolazi u susret i zajedno s njom raste u jednu novu ulogu – ulogu majke. Razni su oblici načina na koji žene doživljavaju ovu transformaciju u identitet majke. Programom „Ususret majčinstvu“ nastojimo odgovoriti našim polaznicama na pitanja, odnosno zajedno s njima tragati za odgovorima te na taj način podržati svjesnost o važnosti mentalnog zdravlja za vrijeme trudnoće.
A nakon trudnoće, odnosno poslije porođaja? Nekako se uvijek najviše pažnje posvećuje postporođajnom razdoblju.
Razdoblje nakon poroda obilježava ulazak u jedan potpuno novi način funkcioniranja pojedinca i obitelji. Promjena koja tada postaje vidljiva, započela je još u vrijeme trajanja trudnoće, porodm se manifestirala. „Ususret majčinstvu“ je program usmjeren na prevenciju poremećaja raspoloženja koja se mogu javiti u razdoblju postpartuma, odnosno u prvim mjesecima majčinstva. Smatramo kako svjesnost o promjeni i razumijevanje vlastitih emocija kroz trudnoću ima direktan utjecaj na postporođajno razdoblje i preuzimanje novih životnih odgovornosti. U nastajanju je naš novi program koji dolazi kao nastavak programa „Ususret majčinstvu“ u kojem ćemo posebnu pozornost staviti na prilagodbu i zdravu integraciju svih dosadašnjih iskustava i identiteta u razdoblju nakon poroda. I u tom je, prekrasnom i ranjivom, periodu strahovito važno imati (odgovarajuću) podršku.
Kako uočiti problem vezan uz mentalno stanje kada on ujedno može biti i „simptom majčinstva”? Često o majčinstvu govorimo kao o razdoblju u kojem je normalan nedostatak sna, apetita, neraspoloženost...?
Majčinstvo koje promatramo kao konstantnu promjenu ustvari je ideja stalnog rasta individue. U osnovi promjene je samopoštovanje, samoprihvaćanje i razvoj vlastite holističke svjesnosti o samome sebi i svojoj okolini, te načina na koji trenutno funkcioniramo. Prvi kontakt s majčinstvom ostvarujemo već u trudnoći kroz razne projekcije o tome što će nam sve uloga majke donijeti, na koji način će nas promijeniti, te često imamo predodžbu o tome kakav roditelj želimo biti. Već u razdoblju trudnoće, moguće je primijetiti kako nas neki osjećaji preplavljuju na način da nam blokiraju svjesnost, izazivaju anksioznost i kontroliraju tijek misli. Ukoliko je takav osjećaj stalan, ne nestaje i ne slabi, potrebno je pronaći osobu s kojom možemo razgovarati o stanjima kroz koja prolazimo ili u kojima se ne snalazimo.
Mnogi za promjene psihičkog stanja trudnica krive hormone. Koliko oni mogu utjecati na mentalno zdravlje?
Poznato je kako hormoni imaju izravnu vezu s raspoloženjima i promjenama istih, još je više poznato kako je trudnoća vrijeme u kojem hormoni igraju veliku ulogu. Nakon prvog tromjesečja, uglavnom se hormoni smiruju, barem je takvo naše iskustvo u radu s trudnicama, no odgovor na ovo pitanje radije bismo prepustili liječnicima. Ono što možemo komentirati jest kako sve i da su promjene raspoloženja vezane uz hormonalne promjene, to ne znači da su manje stvarne i da ženama koje se osjećaju anksiozno ili na bilo koji način sniženog raspoloženja ne treba razumijevanje. Koji god razlog bio, podrška i razgovor je nešto što nam može biti od pomoći, ne treba nam uvijek rješenje problema, ne možemo to često niti dobiti, ali sam osjećaj da netko vidi i prepoznaje našu bol jest ljekovit.
Zbog kojih razloga žene često ne potraže adekvatnu pomoć? Zbog čega „pate u tišini”? Postoji li još uvijek danas u određenoj mjeri stigma po pitanju trudnoće, majčinstva i mentalnog zdravlja?
Postoji velik broj trudnica i majki koje brinu o svom mentalnom zdravlju i svjesne su da je potrebno aktivno tražiti i primati podršku u razdoblju trudnoće, ali i nakon poroda. Rekli bismo da je potrebno imati dobrog sugovornika koji će tragati s nama za odgovorima tijekom cijeloga života. No, zasigurno ima puno i onih koje podršku još nisu potražile, a potrebna im je. Kako bi buduće majke brinule o svom mentalnom zdravlju, važno je da budu svjesne promjena koje se događaju u trudnoći. Da osvijeste emocije koje proživljavaju, što sve uloga majke nosi sa sobom, da primijete svoje potrebe i da o tome razgovaraju – s bliskim osobama te sa stručnjacima ako je potrebno. Informacije o tome što nas sve očekuje i koje su fizičke i emocionalne promjene očekivane u trudnoći su nešto što daje opći osjećaj sigurnosti, a razrada istih, prevođenje na osobnu razinu i potrebe, daje nam dubinu i sigurnost u same sebe.
Kako očuvati mentalno zdravlje u trudnoći i nakon poroda?
Mentalno zdravlje važna je sastavnica zdravlja općenito, a u trudnoći zdravlje dolazi u fokus. Trudnice najčešće pojačano počinju paziti na unos vitamina, mijenjaju prehrambene navike, vode računa o zdravom načinu života i to je sve pohvalno i dokaz tog takozvanog okretanja prema sebi u vrijeme trudnoće. Jednako tako potrebno je voditi brigu o svom mentalnom zdravlju više nego ikada. Trudnoća donosi veliku odgovornost, nosi težinu i radost brige za drugog, nekoga tko je potpuno ovisan o nama. Kako bi se očuvalo mentalno zdravlje trudnica, važno je o njemu razgovarati, istraživati koji su sve oblici podrške za vrijeme trudnoće potrebni i dostupni. Ovakve grupe podrške kao što je naš program „Ususret majčinstvu“ pomažu boljem razumijevanju svojih emocija, potreba i smjera u kojem želimo da nam se život odvija. Mislimo da je to dosta dobar početak brige o mentalnom zdravlju prvo žene, a neposredno i cijele obitelji.
Je li istina izreka da sretna majka odgaja sretno dijete? Naime, kada govorimo o mentalnom zdravlju budućih majki i majki, često govorimo i o mentalnom zdravlju beba, djece i u konačnici cijele obitelji...
Apsolutno je istina da je dijete slobodno ukoliko su roditelji dobro sami sa sobom. Mislim najprije na mentalno stanje roditelja. To je bilo nešto što nas je i potaknulo na stvaranje ovog programa. Ovaj program podrške za trudnice zamišljen je kao mjesto susreta, kao granica kontakta sa samom sobom i s vanjskim svijetom. Podrška je osnovni alat u našim grupama, otvorenost i komunikacija je naša snaga, a informacije koje nastojimo pružiti dobar su suputnik na putu prema osjećaju sigurnosti koji (budućim) majkama daje plodno tlo za kvalitetno i posvećeno majčinstvo. Odgovorno prema sebi i svom djetetu.
Kako se žene mogu najbolje očuvati mentalno zdravlje u trudnoći i nakon trudnoće? Postoji li kakav recept?
Rad s ljudima bilo kakve vrste, a naročito psihoterapijski ili emocionalno podržavajući rad kojem je cilj osnaživanje pojedinca, jest rad u kojem nema recepta. Polazimo od individualnosti i vodimo se njezinim načelima, poštujući tako svaku trudnicu, majku i ženu sa svim iskustvima, znanjima, potrebama i pitanjima. U trudnoći i u životu općenito, podrška mentalnom zdravlju u individualnom ili grupnom obliku, temelj je za lakše razumijevanje i prolazak kroz razdoblja velikih životnih promjena.
Na društvenim mrežama postoje mnoge grupe u kojima žene i majke razmjenjuju iskustva. Utječu li ona pozitivno na mentalno zdravlje budućih majki i majki?
Ukoliko su društvene mreže i grupe za trudnice na takvim mjestima nešto što će proširiti mrežu podrške među trudnicama, sklopiti nova poznanstva ili pružiti uključivanje iz sigurnosti vlastitog doma u pripadanje zajednici trudnica, tada to može biti značajno i dobro. No, ukoliko društvene mreže imaju snažni utjecaj stvaranja nerealnih slika ženskog tijela, u trudnoći ili naročito nakon poroda, ukoliko su te grupe izgubile svoj smisao pružanja podrške, informacija i razmjene iskustava tada je bolje kloniti se objava koje mogu unijeti nemir. Dakle, odgovor na ovo pitanje bio bi da – ukoliko se osjećate osnaženo i podržano, ali ne – ukoliko to u vama izaziva bilo kakav osjećaj nelagode ili manje vrijednosti.
Na koji način društvo može osnažiti buduće majke?
Kao društvo, imamo odgovornost osigurati preventivne programe podrške svim budućim majkama. Nužno je dati majkama pravo na cijeli spektar emocija, ne samo na ono uvriježeno shvaćanje trudnoće kao „blaženog stanja“. Također, važno i nužno osigurati programe koji će odgovarati na stvarne potrebe i stvarnu sliku tjelesnog i mentalnog zdravlja budućih majki. Budućim majkama treba mjesto za individualno/grupno savjetovanje i psihoterapiju jer će na taj način, buduće majke proraditi sve emocije koje se javljaju uslijed promjena koje se događaju te na taj način osnažujemo buduće majke za majčinsku ulogu. Potrebna je sustavna i kontinuirana podrška budućim majkama u obliku raznih programa podrške i osnaživanja – koja mora biti dostupna svima, neovisno o financijskim primanjima, adresi...Zato mi kao udruga želimo omogućiti da naš program bude dostupan svim ženama. Tražili smo podršku općina i gradova u kojima djelujemo kako bismo mogle obuhvatiti što veći broj budućih majki, a da ih pritom financijski ne opteretimo. I nadamo se da će program biti prepoznat od strane jedinica lokalne samouprave i da će iz godine u godinu rasti i kao takav biti dostupan ženama iz cijele županije, pa i šire. Lokalne zajednice, ali i država trebaju prepoznati nužnost i vrijednost takvih programa i kontinuirano ulagati u brigu o mentalnom zdravlju roditelja i budućih roditelja, ne samo majki. Vjerujemo da je ovaj naš program tek početak osnaživanja i podrške majčinstvu i roditeljstvu općenito.
Koliko je današnje vrijeme izazovno za žene u trudnoći?
Ako pod današnje vrijeme mislimo na razdoblje pandemije, tada svakako treba naglasiti neizvjesnost koju sa sobom donosi pandemija, izmijenjene uvjete u bolničkim sustavima (odlazak na kontrolne preglede bez pratnje i nemogućnost pratnje na porodu u određenim razdobljima), česte izolacije, strah od COVID-19 zaraze, pitanja kako COVID-19 utječe na (ne)rođenu bebu...) Razdoblje trudnoće koje je samo po sebi izazovno i specifično, postaje u ovim vremenima dodatno izazovno. Ukoliko pod današnje vrijeme mislimo na svijet brzih promjena i brzog načina života, tada moram reći kako je upravo trudnoća faza u životu žene koja će ju u jednom trenutku natjerati da uspori, okrene se samoj sebi na način da prepoznaje svoje stvarne fizičke i emocionalne promjene i potrebe.
Ima ih mnogo, no možete li istaknuti jedan, najbolji savjet o majčinstvu?
Uloga majke toliko je sveobuhvatna, preplavljuje sve ostale uloge koje kroz život nosimo. Rađanjem djeteta rađa se majka, a dobivanjem te uloge pristajemo na novi identitet koji često postaje dominantan u našem poimanju i doživljavanju sebe. Mogli bismo reći da majčinstvo donosi jednu vrstu preciznijeg i usmjerenijeg pogleda na sadašnjost, uspori utjecaj vanjskog svijeta, barem u procesu prilagodbe na novu ulogu. Poštujući individualnost svake žene i svake majke, teško je dati neki univerzalan savjet o majčinstvu. Ali, kada bih morala birati, rekla bih svakoj majci da bude autentična i nježna prema sebi, da si dozvoli osjećati sve emocije i da bude spremna na učenje, jer dijete zaista potiče rast i razvoj roditelja. Nije uvijek lako biti majka, paralelno s tim egzistirati u partnerskom odnosu, zahtjevima radnog mjesta ili osobnim turbulentnim razdobljima. Tada je najhrabrije tražiti podršku. Udruga Foliot nastavlja promišljati i pokretati nove preventivne i edukacijske programe te biti mjesto osnaživanja djece i odraslih, mjesto susreta i podrške obitelji i svim njenim članovima.
Tekst: Lidija Blaog
Foto: Ivor Mažar
