Najveći svjetski pretraživač Google danas je zanimljivim "doodleom" obilježio rođendan velike hrvatske spisateljice Ivane Brlić Mažuranić. Na njemu se nalaze ilustracije iz njena romana „Čudnovate zgode Šegrta Hlapića“.
Ivana Brlić Mažuranić je rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje je njen otac Vladimir Mažuranić, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Ivanina majka, Henrietta rod. Bernath, potjecala je iz imućne Varaždinske obitelji.
Prvi pjesnički pokušaj na hrvatskom jeziku datira iz 1886. godine kada je u Ogulinu napisala Zvijezdi moje domovine. 1892. godine udaje se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, udajom ulazi u uglednu građansku obitelj Brlić i dolazi živjeti u Slavonski Brod u obiteljsku kuću Brlićevih.
Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani izdala je 1902. u vlastitoj nakladi. Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih Škola i praznici objavljivani su redovito od 1903. nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića.
U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode na kraju prevladaju nezgode.
Njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka Priče iz davnine, objavljenu 1916., djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom.
Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njenim pričama.
Zbog svih dostignuća Akademija ju je dva puta, 1931. i 1938. godine predlagala za Nobelovu nagradu. Njoj u čast u rodnom Ogulinu lani je otvorena Kuća bajke, posvećena njenim djelima.
Često nazivana
hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom
, Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj
prevedena na sve važnije svjetske jezike.
