Liječnici na izmaku snaga
Ordinacije obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i stomatologije suočavaju se sa sve većim pritiskom pacijenata, a liječnici upozoravaju da je situacija postala iznimno teška. Dio problema leži u pacijentima koji dolaze u ambulante bez stvarne medicinske potrebe, opterećujući time sustav i oduzimajući vrijeme onima kojima je pomoć zaista potrebna.
"Imamo nažalost nekih pacijenata koji dolaze dva puta tjedno bez konkretne indikacije", rekao je za RTL Danas liječnik Juraj Jug iz Doma zdravlja Zagreb Zapad. On ističe kako je administrativni teret postao golem, a moderna komunikacija dodatno je zakomplicirala situaciju. Pacijenti neprestano zovu, šalju elektroničku poštu, traže dodatna mišljenja i zatrpavaju liječnike željama koje oni često ne mogu ispuniti. Komunikacija putem e-maila postala je značajan dio radnog dana. Prema nekim podacima, već u 2025. godini odgovaranje na e-mailove činilo je čak 25 posto posla jedne ordinacije. "To je na godišnjoj razini deset tisuća mailova", naglašava dr. Jug, ilustrirajući razmjere digitalne poplave s kojom se suočavaju.
Brojke koje alarmiraju sustav
Da se ne radi samo o subjektivnom osjećaju liječnika, potvrđuju i službeni podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). U prva tri mjeseca ove godine, Hrvati su ostvarili gotovo milijun posjeta liječnicima više u primarnoj zaštiti u usporedbi s istim razdobljem lani. Točnije, radi se o 992 tisuće posjeta više, što predstavlja porast od 6,5 posto. Ukupno je zabilježeno čak 16,33 milijuna posjeta.
Najveći rast, od čak 20 posto, zabilježen je u preventivnim programima za djecu i mlade, što je samo po sebi pozitivan pokazatelj veće svijesti o prevenciji. Međutim, pritisak raste u svim segmentima primarne zaštite. Osim povećanog broja posjeta, raste i broj realiziranih recepata. U odnosu na prošlu godinu, ove ih je godine izdano za milijun i sto tisuća više, što dodatno svjedoči o intenzivnijem korištenju zdravstvenih usluga.
Jesmo li doista sve bolesniji?
Podaci iz "Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa" pokazuju da su građani Hrvatske u 2024. godini ordinacije obiteljske medicine posjetili 48,3 milijuna puta, što je u prosjeku dvanaest posjeta po stanovniku godišnje. To svrstava Hrvatsku među zemlje s višom stopom korištenja primarne zdravstvene zaštite u Europskoj uniji. Vodeći uzroci smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava i novotvorine, koje zajedno čine gotovo tri četvrtine svih smrtnih ishoda. Stručnjaci upozoravaju da su kronične nezarazne bolesti najveće opterećenje za zdravstveni sustav, a u velikoj su mjeri posljedica nezdravih životnih navika poput pušenja, debljine i tjelesne neaktivnosti, koje su u Hrvatskoj prisutne u većoj mjeri od prosjeka EU.
Odgovor sustava na krizu
Nedavno izvješće Europske komisije i OECD-a kao ključni problem hrvatskog zdravstva navodi organizaciju sustava, a ne nužno manjak kadrova. Upozorava se i na dugoročan pad udjela liječnika obiteljske medicine u ukupnom broju liječnika, što dodatno opterećuje prvu liniju obrane zdravlja.
Kako bi pomogli liječnicima da se nose s povećanim obujmom posla, HZZO i Ministarstvo zdravstva izdvojili su dodatnih 65 milijuna eura za primarnu zdravstvenu zaštitu. Predstavljen je i novi model financiranja koji timovima u primarnoj zaštiti omogućuje do 18 posto više sredstava, s ciljem stabilizacije ordinacija i rasterećenja bolničkog sustava.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje je li to dovoljno. Pritisak na zdravstveni sustav složen je problem koji zahtijeva sveobuhvatan pristup. On uključuje ne
