Donosimo neke neetične ali dozvoljene načine manipulacija kojima se potrošači uvjeravaju da kupe proizvode ili usluge koje su često beskorisni i nepotrebni.
Neutemeljene tvrdnje
Iako nas dezinfekcijski tekući sapuni ne mogu obraniti od bolesti poput svinjske gripe, njihova prodaja u SAD-u uvelike je porasla tijekom epidemije ove bolesti, kada je lansirana oglasna kampanja koja je tvrdila "pridržavanje odgovarajućih higijenskih postupaka može pomoći spriječavanju širenja bolesti." Ova izjava, iako ne tvrdi izravno da dezinficijensi mogu spriječiti širenje svinjske gripe, insinuira upravo to. Dakle, dok američka federalna komisija za zaštitu potrošača prijeti oglašivačima koji potrošače dovode u zabludu i plasiraju neutemeljene tvrdnje, ova manipulativna reklama suptilno i indirektno sugerira da će korištenje određneih proizvoda rezultirati nečim poželjnim, ali posve nedokazanim.
Ova taktika se pojavljuje u mnogim oblicima i formama, od Nike-ove insinuacije da korištenjem njihovih proizvoda potrošač postaje bolji sportaš s većim izgledima za sportski uspjeh, pa sve do zablude s imenom “antibakterijski sapun“, "koji uopće ne mora spriječiti širenje bakterija i klica i ne razlikuje se od običnog sapuna.
Proizvod će vam poboljšati život
Coca-Cola proizvodi mnoge reklame koje prikazuju postizanje radosti , spokoja i zajedništva kroz pijenje Coca-Cole. Ali je li zasluga gaziranog pića poboljšanje kvalitete odnosa s drugima ili je to ulaganje kolektivnog napora grupe ljudi koji će se spojiti na kraju spota i biti sretni?
Kažu nam da bi trebali kupiti određenu stolicu jer će nam to poboljšati naše držanje, što će pak dovesti do dužeg i sretnijeg života. Trebali bi kupiti određenu vrstu šminke, jer će učiniti da izgledamo mlađe, zbog čega ćemo se osjećati bolje, te zauzvrat poboljšati cijeli svoj život svojevrsnim domino-efektom.
Svatko želi dulji, sretniji i zdraviji život a manipulativne nas reklame često nagovore na kupnju proizvoda lažnim obećanjima. Dok je bolji stav o svom fizičkom izgledu j poželjan i doista može poboljšati opću kvalitetu života, jedan od pet ljudi koji su obavili neku vrstu plastične operacije priznaju da im ta usluga zapravo nije poboljšala život. Osim toga, posjedovanje materijalnih stvari nije tako snažno povezano sa srećom kako bi reklame htjele da vjerujete.
Referenciranje
Marketinške taktike zvane"referenciranje" su suptilna taktika koju koriste mnogi oglasi kako bi potaknuli potrošače na kupnju proizvoda u pokušaju da oponašaju određeni životni stil. Filmovi i televizijske emisije često prikazuju likove koji žive nerealno iznad svojih mogućnosti, poput , primjerice, lika Carrie Bradshaw iz „Seksa i grada“ koja stalno jede po skupim restoranima i kupuje skupu dizajnersku odjeću dok bi njezina realno procijenjena plaća kolumnistice u njuorškim novinama trebala biti oko 57.000 USD godišnje.
CNN je sastavio cijeli popis televizijskih likova koji žive izvan svojih mogućnosti, ali u samim TV serijama nikada ne govori o tim brojkama. Sponzorstva i brendovi ispunjavaju život izmišljenih likova s, u realnosti nedostupnom raskoši. Počinjemo stvarati potrebu za inače nepotrebnim proizvodima koji nastanjuju živote izmišljenih likova koje volimo gledati.
