Uvriježeno je mišljenje da je staru zgradu lakše srušiti i na njezinom mjestu izgraditi novu. No, takav pristup, koji se godinama potiče kroz zakone i tržišne mehanizme, ima razarajuće posljedice za okoliš, ali i za novčanike građana. Upravo zato pokrenuta je europska građanska inicijativa "House Up", koja peticijom želi prikupiti jedan milijun potpisa i prisiliti Europsku komisiju na radikalnu promjenu legislative. O svemu je u emisiji Perspektiva Radio Rijeke govorila arhitektica Ida Križaj Leko.
"House je zapravo inicijativa koju su pokrenuli građani, a potekla je od nekolicine arhitekata okupljenih oko arhitekta Ubera iz Berlina. Cilj je doći do samog vrha Europske komisije i promijeniti zakone koji se tiču zakonodavstva o obnovi", objasnila je Križaj Leko, dodajući kako su trenutni zakoni nepravedni jer stvaraju duboke društvene i tržišne podjele.
Ida Križaj Leko | Foto: Mara Prpić
Građevinski sektor zagađuje deset puta više od zrakoplovstva
Ono što mnogi ne znaju jest šokantan utjecaj građevinskog sektora na okoliš. Dok se često govori o štetnosti zračnog prometa, podaci otkrivaju drugu priču.
"Građevinski sektor proizvodi preko 30 posto smeća na cijelom svijetu i odgovoran je za preko 30 posto emisija CO2. Usporedbe radi, cjelokupno zrakoplovstvo odgovorno je za samo tri posto emisija. Cijelo vrijeme pričamo kako nije zeleno letjeti avionom, a narativ da je lakše graditi novo nego obnavljati i dalje preživljava", istaknula je Križaj Leko.
Problem je, kako navodi, sustavan. Trenutni pravilnici o izračunu CO2 otiska uzimaju u obzir samo životni ciklus nove zgrade, potpuno zanemarujući golemu količinu ugljičnog dioksida koja je već "spremljena" u postojećim građevinama. Obnovom se taj CO2 čuva, no sustav to ne prepoznaje niti nagrađuje.
Zašto je obnova postala neisplativa?
Na pitanje zašto obnova ima više smisla unatoč prevladavajućem mišljenju, Križaj Leko navodi nekoliko ključnih razloga. Rušenjem se nepovratno gubi kulturno i povijesno naslijeđe, a tržište nekretnina postaje nedostupno. "Stambeni fond postao je svima nama preskup, a u isto vrijeme nam ga nedostaje. To je problem u cijeloj Europskoj uniji, a istovremeno imamo jako puno praznih i neiskorištenih građevina", naglasila je.
Glavni razlog zašto investitori, pa čak i jedinice lokalne samouprave, bježe od obnove leži u zakonodavstvu. "Mi nemamo nikakav porezni bonus ili smanjeni porezni sustav na obnavljanje. Dok god politika ne bude cijenila obnovu više od nove izgradnje, nećemo napredovati", jasna je arhitektica.
Hrvatska na dnu, Rijeka puna neiskorištenih prilika
Prema dostupnim podacima, Hrvatska je pri samom dnu Europske unije po pitanju obnove postojećeg fonda, a istovremeno je u vrhu zemalja kojima nedostaje stanova. Rijeka je, prema riječima Ide Križaj Leko, savršen primjer tog paradoksa.
"U Rijeci je vrlo jasno koliko postoji takozvanog brownfielda, napuštenih industrijskih ili vojnih zona koje se danas u Europi najviše pokušavaju optimizirati za stanovanje, pogotovo ono priuštivo. Politika bi to mogla prepoznati, ali dok ne postane obvezujuće, nećemo se daleko pomaknuti", zaključila je.
Peticija "House Up" traje još samo devet dana, a ovo nije pitanje koje se tiče samo stručnjaka. Nepravedne stambene politike najviše pogađaju srednju klasu kojoj je sve teže doći do vlastitog doma. Zato je važno da se što više građana uključi i svojim potpisom podrži promjenu koja je nužna za pravedniju i zeleniju budućnost stanovanja. Link za potpisivanje peticije: https://eci.ec.europa.eu/052/public/#/screen/home
