Početak i kraj svakog tjedna za vozače u Hrvatskoj postali su sinonim za prometne čepove, nervozu i, nažalost, povećan broj nesreća. Već od petka poslijepodne, glavne prometnice pretvaraju se u rijeke vozila, a situacija se smiruje tek kasno u nedjelju navečer. Najveći pritisak bilježi se na autocestama A1 Zagreb – Ploče, A3 Bregana – Lipovac te A2 Zagreb – Macelj, gdje se kolone stvaraju ne samo zbog gustoće prometa, već i na naplatnim postajama poput Lučkog i Trakošćana.
Kritične točke koje redovito paraliziraju promet su i zagrebačka te riječka obilaznica, Istarski ipsilon u smjeru granice, kao i Krčki most i Jadranska magistrala, posebno na prilazima turističkim središtima. Dodatne probleme stvaraju i gužve na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom, gdje se na prelazak granice ponekad čeka i satima.
Crna statistika koja ledi krv u žilama
Osim gužvi, vikendi su i vrijeme kada policijske statistike bilježe najtamnije brojke. Brzina neprimjerena uvjetima i dalje je vodeći uzrok najtežih nesreća. Tijekom 2023. godine, na hrvatskim je cestama zabilježeno čak 34.604 prometnih nesreća u kojima su život izgubile 274 osobe, dok je više od tri tisuće ljudi teško ozlijeđeno. Iako je broj poginulih u blagom padu u odnosu na godinu ranije, ukupan broj nesreća i ozlijeđenih porastao je za više od šest posto, što pokazuje da opreza nikada dovoljno.
Da se ne radi samo o brojkama, potvrđuju i konkretni primjeri s terena. Policijska uprava primorsko-goranska tako je izvijestila o rezultatima pojačanog nadzora tijekom samo jednog vikenda, a ishod je zabrinjavajući. Zabilježeno je 15 prometnih nesreća i čak 93 prometna prekršaja, od kojih se većina odnosi na najteže oblike neodgovornog ponašanja u prometu.
Uhvaćen s 2,21 promila i nevažećom vozačkom
Među zabilježenim prekršajima ističe se slučaj 44-godišnjeg vozača kojeg je policija usred noći zaustavila u središtu Rijeke. Alkotest je pokazao nevjerojatnu koncentraciju alkohola od 2,21 g/kg, no to nije bio njegov jedini grijeh. Daljnjom provjerom utvrđeno je kako upravlja vozilom s vozačkom dozvolom koja je nevažeća jer se nije odazvao na izvanredni zdravstveni pregled. Vozač je odmah uhićen i doveden na nadležni sud. Epilog priče je pravomoćna presuda kojom je proglašen krivim, a kazna je paprena: novčani iznos od 2.600,18 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca.
Nije jedini, kazne pljušte na sve strane
Ovaj slučaj, nažalost, nije bio usamljen. Policija je sankcionirala ukupno 25 vozača zbog vožnje pod utjecajem alkohola, a među njima je i 35-godišnjak zaustavljen na području Kastva. On je upravljao teretnim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,39 g/kg. I on je kažnjen visokom novčanom kaznom od 1.900,80 eura. Prema izvješću policije, zabilježeno je i dvanaest prekršaja prekoračenja brzine, a rekorder je bio vozač teretnog vozila koji je na autocesti A6, na dijelu gdje je ograničenje za tu vrstu vozila 40 km/h, vozio brzinom od 86 km/h.
Kako preživjeti vikend na cesti?
Kako bi se izbjegle opasne situacije, Hrvatski autoklub i MUP neprestano apeliraju na vozače i nude niz savjeta za sigurniju vožnju. Ključno je prilagoditi brzinu uvjetima na cesti i uvijek držati siguran razmak, jer upravo te dvije greške najčešće dovode do nesreća. Umor je također velik neprijatelj, stoga se na dulja putovanja ne bi smjelo kretati bez odmora. Preporuka je raditi pauze svaka dva do tri sata.
Prije polaska na put, nužno je provjeriti ispravnost vozila, posebice tlak u gumama, kočnice i svjetla. Korištenje sigurnosnog pojasa trebalo bi biti automatizam, s obzirom na to da dokazano smanjuje rizik od smrtnog ishoda za čak 50 posto. Jednako je važno izbjegavati sve što odvraća pažnju, a na prvom mjestu je korištenje mobitela. Naposljetku, informiranje o stanju na cestama putem HAK-ovih servisa može vam uštedjeti vrijeme i živce te pomoći u izbjegavanju kritičnih dionica.
Policija i ovom prilikom poziva sve sudionike u prometu na odgovorno ponašanje te dosljedno pridržavanje svih prometnih pravila i propisa. Sigurnost na cestama zajednička je odgovornost, a samo trenutak nepažnje može imati nesagledive posljedice.
