Na vrh Riječkog nebodera bit će postavljena skulptura u obliku zvijezde petokrake. Riječ je o umjetničkoj intervenciji u sklopu Rijeka EPK – programskog pravca Doba moći – “Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik” autora Nemanje Cvijanovića.
Spomenik će biti postavljen 3. svibnja pod pokroviteljstvom riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, a na vrhu nebodera trebao bi ostati do 31. prosinca.
"Svjestan trenda selektivnog, ali i sustavnog prepuštanja povijesnih spomenika zaboravu i destrukciji, riječki umjetnik Nemanja Cvijanović izvest će Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik na vrhu Riječkog nebodera. Riječ je o skulpturi-objektu od armiranog betona i željezne konstrukcije u obliku velike, odbačene i zaboravljene partizanske zvijezde petokrake. Staklo razbijeno u 2800 krhotina uronjenih u lice petokrake preduhitruje očekivani vandalizam u kojem petokraka potencijalno stradava, istodobno ukazujući na objekt koji trpi i mogućnost spomenika da se sam brani od opasnosti uništenja ili zaborava. Umjetnikovim riječima, 2800 krhotina stakla može podsjećati i na 2800 poginulih boraca u bitki za Rijeku, premda je primarna simbolika spomenika izražena upravo kroz paradoks odbačenog, ali još uvijek opasnog antifašističkog, revolucionarnog nasljeđa.
Spomenik postavljen na vrh Riječkog nebodera reminiscira crvenu zvijezdu koja je na isto mjesto bila postavljena 1945. godine. Izvan dohvata i uperen k nebu, Samoobrambeni spomenik otvara pitanje pozivanja (ne)željenoga gosta u tkivo grada, defanzivnosti kao vječnog pratitelja napada i začaranog kruga koji takva dinamika stvara.
Je li moguće prihvatiti nakrivljeni i okrnjeni simbol kao dio našega kulturnog nasljeđa, koji će, neovisno o stavu koji uz njega vežemo, ostati dijelom onoga što čini identitet ovoga grada?"
Inače programski pravac Doba moći inspiriran je Rijekom kao laboratorijem europske povijesti te progovara o različitim oblicima i odnosima moći – od destruktivne do kreativne moći, od nasilja i opresije do krhkosti života, od političkih igara do ljudskih prava. Rijeka je u posljednjih stotinu godina promijenila sedam država, preživjela okupacije, oslobođenja, monarhije, carstva koja se urušavaju, društveno-političke revolucije i krahove. Doba moći stoga polazi od lokalne situacije i istražuje povijesne mijene i aktualne manifestacije moći. Rijeka i njezina situacija nalaze se u polazištu, ali ne ograničavaju domete i namjere ovog programskog pravca. Iskustvo podijeljenosti oblikovalo je identitet Rijeke, ali i mnogih europskih, i ne samo europskih gradova. Pa dok bodljikave žice obilježavaju granice diljem Europe, dok se ponovno podižu zidovi između država, povijest Rijeke postaje prijeteće i upozoravajuće zrcalo suvremene Europe, i ne samo Europe.
