S obzirom da sam (što se prehrane tiče) tijelom u Norveškoj, a glavom na riječkoj placi, moram priznati da je dosta teško, jer su mi uvijek prva asocijacija sezonske namirnice. Ovdje toga nema, sve je zapakirano i naravno da nema taj miris i gušt kao doma, sezona ne postoji nego je sve dostupno 0-24. Npr. divlje šparoge, paški, medvjeđi luk... ovdje ne postoje, tako da ja često s tatom na skajpu raspravim o temi i o tome što je u sezoni.
Ovaj broj sam svim svojim osjetilima znala što će biti tematika teksta. Nije bilo razmišljanja, jer sam 100% u jednoj "temi". Život mi se promijenio kako se kaže iz korijena. Iako sam ja sama sebi rekla da neće, da će sve ostat isto, ništa isto nije. Pričali su mi da je postati mama nešto najljepše na svijetu. Nisam si to mogla predočit niti sam do 1.5. bila svjesna ičega što mi se događa, tek kada ti se dogodi te preplave ti osjećaji. Na Prvi Maj Borna je došao na svijet i prvi put udahnuo zrak. Sada mogu iz vlastitog iskustva reć da nema ljepšeg osjećaja i da je to sve skupa vanzemaljsko iskustvo. Devet mjeseci trudnoće sam svaki dan čitala kako se Borna razvija, jela samo zdravo, pila samo prirodne sokove ...ali dok on nije izašao sve je nekako bilo mistično, daleko. Uopće nisam znala šta me čeka i nikakvo čitanje i tuđa iskustva nisu pomogla dok sama nisam osjetila to čudo prirode. Razmišljajući o prehrani, koja je momentalno najbitnija za mene i njega, misli mi u rijetkim slobodnim trenucima odlutaju na proizvodnju majčina mlijeka. Kažu da je to najbolje što beba može dobiti u prvim mjesecima života. Meni je ta proizvodnja fascinantna, prvo sam se susrela s bolovima i vjerujem da svaka žena to prođe, ali isto tako poslije i zaboravi. Sustav proizvodnje i potrošnje mlijeka je proradio i to je po meni najsavršenija proizvodnja hrane.
Majčino mlijeko osigurava za dijete sve hranjive sastojke u optimalnim količinama za rast i razvoj djeteta. Hranjivi sastojci u mlijeku su lako probavljivi, a vitamini i minerali su u obliku spojeva koje dijete može apsorbirati. Najveći udio majčina mlijeka jest voda i to čak 88%. Znamo da je voda neophodna za život, jer se naše stanice sastoje od vode, pomoću nje se izlučuju nusproizvodi našeg metabolizma kroz urin, a služi i kao otapalo za brojne hranjive tvari. Dijete kroz mlijeko dobiva dostatne količine vode i nije potrebno dodatno davanje vode tijekom prvih šest mjeseci, iako old school tete kažu da obavezno treba davati prokuhanu vodu na žličicu. Ma tko će više znat koga slušati, a koga ne. Glavni proteini u mlijeku su sirutka 60% i kazein 40%, u omjeru koji je lako probavljiv, ali sadrži i druge proteinske komponente. Važni su laktoferin i enzim lizozim, koji sprečavaju rast loših bakterija u crijevima djeteta, imunoglobulin A koji je važan za prvu imunološku zaštitu dojenčeta dok dijete ne stekne svoju, te bifidus faktor koji potpomaže rast dobrih laktobacila u djetetovim crijevima.
Masti majčinog mlijeka služe za proizvodnju energije u stanicama dojenčeta te za razvoj mozga i cjelokupnog živčanog sustava. Ujedno služe i kao prijenosnik vitamina topivih u mastima kao što su A i D vitamini. Prve neophodne omega masne kiseline, koje služe za razvoj mozga, dijete također dobiva od majke, a njihova količina ovisi o prehrani majke.
Šećer sadržan u majčinu mlijeku je mliječni šećer laktoza, koji djetetu pored masti osigurava potrebnu energiju za rast i razvoj stanica. Laktoza ujedno umanjuje razvoj loših bakterija u crijevima djeteta, čime se olakšava apsorpcija kalcija, magnezija i fosfora. Stoga se preporučuje raznolika prehrana majke ili eventualni dodatak multivitamina posebno prilagođenih dojiljama.
Pored ovih važnih hranjivih komponenti, u mlijeku se nalaze i neke žive majčine stanice, kao što su leukociti koji služe za imunološku obranu djeteta, zatim je dokazano da se u mlijeku nalaze laktobacili od kojih se razvija djetetova normalna crijevna flora, a nedavno su otkrivene i matične stanice za koje se još uvijek ne zna pouzdano čemu služe, ali su očito vrlo važne. U vrlo malim količinama nalaze se i hormoni. Bez obzira na to kako je tehnološki dobro napravljeno i sadrži li sve glavne komponente kao i majčino mlijeko, nadomjesna mlijeka ipak ne sadrže sve komponente i nažalost nikad ne mogu potpuno zamijeniti majčino mlijeko. Stoga moja preporuka svim novim majkama je da ne odustaju, jer je prvih 2,3 tjedna dosta teško i bolno, ali kada to prođe nema lakšeg i boljeg načina prehrane.
Za zdravu gustoću mlijeka majkama je potrebno da imaju dovoljno esencijalnih masnih kiselina – omega 3 i omega 6. Poželjno je da jedu: jaja, putar, sjemenke lana, suncokreta i bundeve, riblja ulja (losos, tunjevina...), orašaste plodove, avokado... barem što se omega masti tiče je vrlo dobro što sam u Norveškoj, iako sam se zasitila lososa (što sam mislila da je nemoguće), sada ga pokušavam makar jednom tjedno staviti na jelovnik.
Većina majki ne mora mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja. "Dozvoljena" i "zabranjena" hrana za dojilje najčešće je uvjetovana kulturološki, budući da znanstvenim studijama nije utvrđena jasna veza između određenih namirnica i nepoželjnog utjecaja na majčino mlijeko i dojenje. Primjerice, ženama u Indiji preporučuje se češnjak tijekom dojenja, dok se u zapadnom svijetu zagovara izbjegavanje češnjaka, budući da može utjecati na okus mlijeka. Već sam u prva tri tjedna došla do zaključka da ne treba slušati nikoga, samo vlastito srce i djetetov trbuh nakon obroka. Jedem sve i primjećujem razlike u ponašanju ali sve je to u granicama normale.
Od Prvog Maja ove godine odajem počast svim majkama, prvo svojoj, pa onda svim ostalima koje su uspješno podigle svoje kćerke i sinove. Hvala svim majkama i ovo se može smatrati zakašnjelim tekstom za majčin dan, iako bi svaki trebao biti majčin.
Za kraj kako kažu S.A.R.S.-ovci – "Borna lutko- ja sam rešen, da večno s tobom plešem...".
Lucija Matijević & SOS in, Kastav
