Primorsko-goranska županija nosi dvije prestižne titule, onu Europske regije gastronomije, ali i svježe dobivenu, za Europsku regiju sporta. Upravo te dvije titule, prema riječima župana Ivice Lukanovića, predstavljaju temelj za ambicioznu razvojnu politiku koja bi trebala podići kvalitetu života za sve građane, ali i obogatiti turističku ponudu. Dok gastronomija nudi priliku za promociju autohtonih namirnica poput kvarnerskog škampa, maslina i vina, titula regije sporta alarm je za buđenje i pokretanje, kako je naziva, prave renesanse sporta.
Renesansa sporta za odvajanje djece od ekrana
Lukanović smatra da je titula Europske regije sporta stigla u presudnom trenutku kada je potrebno "dignuti zastavicu i upaliti alarm" kako bi se djecu i mlade odvojilo od ekrana i usmjerilo prema fizičkoj aktivnosti. Naglašava kako je to ključno ne samo za zdravlje, već i za stvaranje kvalitetnijih životnih navika. Zabrinjavajućim smatra podatke prema kojima se u Hrvatskoj upola manje ljudi bavi rekreativnim sportom u usporedbi sa susjednom Slovenijom, što se kasnije odražava i na poražavajuće statistike o kardiovaskularnim bolestima.
"Moramo stvoriti sportsku kulturu gdje će ljudi imati potrebu baviti se sportom i u starijoj dobi", istaknuo je Lukanović, dodajući kako cilj nije samo hvaliti se postojećim sportskim dostignućima, već iskoristiti solidnu infrastrukturu, dodatno je ojačati i podići svijest o važnosti sporta.
Milijunska ulaganja i podrška velikanima poput HNK Rijeke
Planovi nisu ostali samo na riječima. Županija ove godine u sport planira uložiti oko dva milijuna i 800 tisuća eura. Značajan dio tog iznosa, čak 600 tisuća eura, namijenjen je HNK Rijeci kao najuspješnijem sportskom kolektivu koji je, prema županu, obilježio posljednje desetljeće i donio radost cijeloj regiji. No, ključnim smatra ulaganje u budućnost, zbog čega se financira i omladinski pogon kluba, čiji godišnji troškovi iznose milijun i 200 tisuća eura.
Ova investicija nije samo pomoć klubu, već i poruka o važnosti nogometa koji, kako pokazuju podaci, privlači čak 50 posto školske djece u natjecateljski sport. Cilj je, kaže Lukanović, pomoći i ostalim klubovima da postanu "svjetlo na kraju tunela" koje će privlačiti mlade, povećati broj djece u sportu i produžiti njihovo aktivno bavljenje sportom.
Platak na prekretnici: Od izletišta do cjelogodišnjeg turističkog aduta
Nakon desetljeća zapuštenosti i značajnih ulaganja posljednjih godina u cestu, parkiralište i novu žičaru, Platak je, prema Lukanovićevom mišljenju, stigao do stropa u dosadašnjem modelu razvoja. Snijeg koji je ove zime zabijelio omiljeno izletište Riječana nazvao je "blagoslovom s neba", ali i idealnim trenutkom za preispitivanje budućnosti Platka.
"Moramo odlučiti je li Platak samo izletište za naše ljude ili može postati i motor razvoja turizma, pogotovo ljeti", rekao je župan. Budućnost Platka vidi u cjelogodišnjoj ponudi, po uzoru na mnoga svjetska skijališta koja ljeti ostvaruju veće prihode nego zimi. Najavio je izradu dugoročnog plana razvoja za idućih pet do deset godina, koji bi uključivao outdoor aktivnosti i definirao mogućnosti za javno-privatna partnerstva u izgradnji smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta. Već ove godine u osnovnu infrastrukturu Platka uložit će se dodatnih 350 tisuća eura.
Gastronomija i zaboravljena zemlja: Crkva kao partner u oživljavanju poljoprivrede
Povezujući priču s titulom regije gastronomije, Lukanović je otkrio detalje svog posjeta Cresu, gdje je s predstavnicima Crkve razgovarao o aktivaciji velikih, a trenutno zapuštenih crkvenih zemljišta za potrebe poljoprivrede. Crkva je, kaže, pokazala veliku spremnost da svoje posjede stavi u funkciju, najvjerojatnije kroz model najma.
"Na terenu sam spoznao da nas čeka jako puno posla ako želimo obnoviti poljoprivredu na otocima. Ne treba časiti ni časa", poručio je. Plan je stvoriti institucionalni okvir unutar Primorsko-goranske županije koji će okupiti stručnjake s Agronomskog fakulteta i Veleučilišta, iskoristiti moderne tehnologije i u partnerstvu s Crkvom i državom ponuditi okrupnjena zemljišta poljoprivrednicima. Cilj je jasan: povećati proizvodnju kvalitetne, autohtone hrane koja će završiti na stolovima lokalnog stanovništva i turista.
Na kraju, župan je najavio kako će za sve županijske odjele i ustanove tijekom ove godine inicirati izradu petogodišnjih planova, svojevrsnih "petoljetki", kako bi se osigurao jasan hodogram razvoja koji se neće mijenjati sa svakom promjenom vlasti. Time se, zaključuje, postavlja temelj za sustavno planiranje i ostvarivanje vizije Primorsko-goranske županije kao regije izvrsnosti.
