U srijedu 17.11. u 19 sati u Filodrammatici u Rijeci bit će održana javna promocija trećeg broja GSG Časopisa za suvremena umjetnička i društvena zbivanja.
Riječ je o tematskom broju pod nazivom Drugost (na) periferiji(e), u izdanju umjetničke organizacije GSG, koje su uredile Iva Kovač i Sanja Horvatinčić. Broj sadrži tekstualne i umjetničke priloge Catherine Baker, Inês Beleza Barreiros, Jasmine Cibic, umjetničkog kolektiva Doplgenger, Ruija Gomesa Coelha, Ferenca Grófa, Minne Henriksson, Behzada Khosravija Noorija, Patrície Martins Marcos, Pedra Schacht Pereira i Ane Sladojević.
Događaj će započeti projekcijom video rada umjetničkog kolektiva Doplgengerpod nazivom „Kroz noć bez zvezda, tamnu i gustu kao mastilo“, koji je u časopisu predstavljen u formi filma drugim sredstvima. Promocija je zamišljena kao nastavak govora i poticaj javne rasprave o temama koje prilozi u ovom izdanju otvaraju. U raspravi će s kraćim izlaganjima putem online platfome sudjelovati inozemne autorice i autori tekstova i umjetničkih priloga u časopisu, između ostalih: Catherine Baker, Inês Beleza Barreiros, umjetnički kolektiv Doplgenger, Rui Gomes Coelho, Minna Henriksson, Behzad Khosravi Noori and Pedro Schacht Pereira.
Razgovor će biti na engleskom jeziku. Promociju će biti moguće pratiti i u nju se uključiti uživo u Filodrammatici ili unutar FB eventa.
Iz uvodnika Sanje Horvatinčić i Ive Kovač, pod nazivom „Prema horizontalnijim osnovama dekolonizacije“:
„Treće izdanje GSG časopisa nastajalo je više od godinu dana, u razdoblju obilježenom turbulentnim političkim događanjima, društvenim pokretima i prosvjedima, u kojima se nemogućnost političkog otpora sve češće manifestira u potrebi za simboličkim uklanjanjem označitelja višestoljetnog kontinuiteta imperijalističkih politika. Ako se u ranijim etapama razvoja kapitalizma, problem rasizma još mogao geografski detektirati ili njime etiketirati pojedine nacije, u suvremenoj dinamici globalnih tokova kapitala, robe i ljudi, to se nastojanje čini posve izlišnim. (…)Naučeni obrasci ponašanja kod susreta s „rasno“ drugim u našim se krajevima ispoljavaju po istom principu, iako u manjoj mjeri, nego u historijskim središtima kolonijalne ekspanzije, gdje je prisutnost mješovitog stanovništva kroz povijest dovela do rasne segregacije i bjelačke supremacije. Dok je u tim kontekstima kolonijalno nasljeđe eklatantno vidljivo i sablasno prisutno u svakodnevnom životu, pa samim time polučuje aktivnije oblike osvještavanja i borbe protiv (normalizacije) tog naslijeđa, na marginama imperija, nekada kao i danas, teže je razlučiti, te stoga i lakše prikriti, mehanizme dvostruke eksploatacije i specifičnih modusa racijalizacije. (…)
Ovaj rad nam, zajedno s ostalima u ovom tematu, ukazuje, međutim, na činjenicu da brisanjem rasističkog govora iz javne komunikacije, ne možemo otkloniti teret prošlosti niti riješiti problem suvremenog rasizma u društvu. U toj, kao i u svakoj drugoj borbi za društvenu pravdu i jednakost, potrebno je poznavati i razumjeti uzroke i mehanizme širenja te opstanka rasizma na svim razinama i u različitim društvima diljem svijeta, osvještavajući njegovu vezu s materijalnim životnim uvjetima te stvarajući nova epistemološka utemeljenja antirasizma.“
L.B.
