Kraj srpnja u riječkom HNK Ivana pl. Zajca obilježit će premijera opere „Julije Cezar u Egiptu – iznova“, nove verzije opere Georga Friedricha Händela u dramaturgiji i režiji Marina Blaževića u petak, 31. srpnja 2020. s početkom u 20 sati.
U svibnju 2016. godine, 292 godine nakon praizvedbe u Londonu, riječka je Opera publici predstavila „Julija Cezara u Egiptu”, jednu od danas najizvođenijih baroknih opera, prvu izvedbu neke Händelove opere u Rijeci i prvu baroknu operu uopće na pozornici „Zajca”. Tadašnju premijeru „Cezara” obilježio je riječki operni debi danas počasne članice Opere Diane Haller. Nakon velikog uspjeha, oduševljenja publike i iznimno laskavih ocjene kritike,godinu dana kasnije Riječani su oduševili i ljubljansku publiku na gostovanju u Cankarjevom domu.
Foto: Dražen Šokčević
Ovoga ljeta „Julije Cezar u Egiptu” trebao je predstaviti Operu riječkog HNK na jednom od najprestižnijih opernih festivala u Europi, Savonlinna Opera Festivalu u Finskoj koji je zbog pandemije koronavirusa odgođen za sljedeće ljeto. Budući da će predstava tada biti izvedena u novim uvjetima, u srednjovjekovnom dvorcu Olavinlinna uz najveće finsko jezero, odlučeno je da se „Julija Cezara u Egiptu” ne samo obnovi nego i uvelike iznova režira, a svi oni koji se u petak zateknu na izvedbi u „Zajcu“ ekskluzivno će, prvi vidjeti novu tzv. Savonlinna verziju ove operne predstave.
Foto: Dražen Šokčević
Osim toga, u novoj verziji nastupit će i nova glasovita solistička imena. Tako će se Diani Haller u naslovnoj ulozi, ulozi rimskog imperatora Cezara i Anamariji Knego kao neodoljivoj Kleopatri, ovoga puta pridružitinacionalna operna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović kao Cornelia, a u ulozi Sesta prvi će put nastupiti Michaela Selinger, koja je svoju bogate međunarodnu karijeru započela u austrijskim opernim kućama i bila članica Bečke državne opere.Ulogu Tolomea ponovno će utjeloviti Sonja Runje. Za dirigentskim pultom i čembalom ponovno će biti maestro Ville Matvejeff.
Foto: Dražen Šokčević
Händelova opera muzički i redateljski iznova se čita kao uglazbljena šekspirijanska tragikomedija, odnosno tzv. „romanca”, u kojoj se ironično-komične scene, odnosi i tonovi izmjenjuju i često isprepliću s prizorima tragičke patnje, naročito u arijama Kleopatre i Kornelije, ili pak hamletovskim osvetničkim dilemama u arijama i recitativima Sesta. Predstavu će ponovno započeti kao „sjedeća” odnosno „aitz” proba, tijekom koje se pjevači u pravilu prvi put „susreću” s orkestrom. Takva naizgled obična proba, u kojoj se izvođači pojavljuju i ponašaju kao „oni sami”, postupno će se trasnformirati u ultimativni, recikliran i barokno eklektičan operni spektakl. Polazi se, dakle, od istih pretpostavki kao prije četiri godine, ali ubrzo nakon srodnog početka slijede iznenađenja, obrati, novi izvedbeni izazovi.
Foto: Dražen Šokčević
Podsjetimo, kritika je 2016. ovu predstavu ocijenila i opisala kao „fascinantnu i koherentnu“, kao „podvig i trijumf pojedinačnog i kolektivnog umijeća i kazališne umjetnosti u njenom najboljem izdanju“, predstavu koja „nudi mnogo više od sjajne operne izvedbe“, kao „kazališnu čaroliju dostojnu svjetskih pozornica“ ili „užitak koji se gleda širom otvorenih očiju i koji otkriva čaroliju barokne glazbe“.
Foto: Dražen Šokčević
Uz Dianu Haller, Anamariju Knego, Dubravku Šeparović Mušović, Michaelu Selinger i Sonju Runje, u solističkim će ulogama nastupiti i Dario Bercich, Marko Fortunato te Ivan Šimatović.
I u novoj verziji opere kostimografkinja je Sandra Dekanić, scenografiju supotpisuju Alan Vukelić i Marin Blažević koji je dizajnirao i svjetlo u suradnji s Daliborom Fugošićem i Alanom Vukelićem. Projekcije potpisuje Dobriša Radovanović, a koreografiju i scenski pokret Michele Pastorini.
Uz Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor u predstavi sudjeluju i članovi baletnog ansambla HNK Ivana pl. Zajca.
