U HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci započeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama svjetski poznatog slikara Gustava Klimta, njegova brata Ernsta i umjetnika Franza Matscha.
Restauracija je povjerena Hrvatskom restauratorskom zavodu. U tijeku je demontiranje slika, potom slijede restauratorska istraživanja kako bi se do 2020. godine obavili cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi i prezentirali na izložbi Muzeja grada Rijeke „Nepoznati Klimt“, koja se priprema u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture.
Početak restauratorskih radova podudara se s Europskom godinom kulturne baštine te sa stotom godišnjicom smrti Gustava Klimta, kazao je Anđelko Pedišić, voditelj Službe za odjele izvan Zagreba Hrvatskog restauratorskog zavoda. HRZ će do kraja radova prikupiti dovoljno novih spoznaja kojima će obogatiti povijest Rijeke, Europske prijestolnice kulture.
Slike su zaštićene kao pojedinačno kulturo dobro te će radove nadzirati Konzervatorski odjel u Rijeci. Riječka javnost bila je upoznata s postojanjem Klimtovih djela kroz radove Radmile Matejčić, Igora Žica i Nane Palinić, no nešto mu se šire u svom znanstvenom radu posvetila dr. sc. Irena Kraševac iz Instituta za povijest umjetnosti.
Klintov profesionalni i privatni život detaljno je istražen i opisan, u riječkom je kazalištu Ivana pl. Zajca ostao gotovo zaboravljen, skromno istražen, ali važan dio Klimtovog stvaralaštva – njegov početak. Završivši školovanje u bečkoj Školi primijenjenih umjetnosti 1883. godine, tada dvadesetjednogodišnji Gustav povezuje se s dvije godine mlađim bratom Ernstom i malo starijim prijateljem Franzom Matschom u udruženje umjetnika Die Künstler – Compagnie.
Započevši suradnju s bečkim arhitektonskim uredom Fellner und Hellmer, specijaliziranim za izgradnju kazališnih zgrada, odmah preuzimaju narudžbu za izradu slika na platnu za gledalište riječkog kazališta. Slike su nastale u Beču, a nakon kratke izložbe u tamošnjem Muzeju povijesti umjetnosti dopremljene su u Rijeku te su odmah postavljene na predviđenu lokaciju. Upravo zahvaljujući odlično izvedenim slikama za riječko Kazalište, koje su prije otpreme u Rijeku bile pokazane na izložbi u bečkom Muzeju za primijenjenu umjetnost, dobili su i svoju najvažniju narudžbu – onu za oslik bečkog Burgtheatra. Najveća slika Kazalište Ernsta Klimta smještena je iznad proscenija, a iznad proscenijskih loža nalaze se Anđeli pripisani Gustavu Klimtu. Na stropu partera, oko raskošnog lustera, raspoređeno je šest medaljona: Instrumentalna glazba, Ozbiljna opera i Poezija Gustava Klimta te Ljubavna poezija, Ples i Komična opera Franza Matscha.
Posljednja restauracija je izvedena 1988. godine, prilikom posljednje rekonstrukcije zgrade kazališta. Tijekom vremena na slikama se nataložio debeli sloj prašine zbog čega je došlo do manjih oštećenja. Grad Rijeka osigurao je postavljanje skele u vrijednosti od 210 tisuća kuna, dok će materijal u vrijednosti od 230 tisuća kuna platiti Ministarstvo kulture. Dogovoreno je da će se svi konzervatorsko-restauratorski radovi obaviti u sklopu redovnih aktivnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Riječko HNK privremeno ostaje bez slika, koje će se za vrijeme restauracije i izložbe zamijeniti printevima replike u izvornoj veličini, no samo zato da bi ih posjetitelji izložbe u Muzeju grada Rijeke mogli vidjeti izbliza. Prema najavi kustosice Deborah Pustišek Antić, u rujnu će biti izdana višejezična brošura kojom će se najaviti ova velika izložba. Osim restauriranih slika iz riječkog kazališta, na njoj će se moći vidjeti i posuđene Klimtove slike, među kojima i studija na temelju koje će se pokušati odrediti je li jednu od slika iz riječkog kazališta naslikao Gustav ili, po njegovim nacrtima, brat Ernst. Također, na izložbi će se putem video materijala prikazati proces restauracije, a time i stručna znanja i kompetencije hrvatskih restauratora.
