Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 14. travnja u 19 sati otvara tematsku izložbu Riječi za gledanje kao izbor radova iz zbirki Muzeja. Izložba je namijenjena čitanju i gledanju, a uvjetovana je međusobnim odnosom slike i riječi. Zbirke MMSU-a pritom služe kao riznica ideja koja povezuje tradiciju i suvremenost, analogne i digitalne tehnologije i omogućuje praćenje aktualnih društvenih promjena.
Izložba prikazuje 50-ak radova u različitim medijima te okuplja lokalne i nacionalne umjetnice i umjetnike. Nudeći uvid u muzejski fundus od početka 20. stoljeća do danas, izložba je oblikovana na sjecištu povijesti umjetnosti i vizualnih studija, semiotike i filozofije jezika. Namjesto kronološkog pregleda, radove kombinira prema njihovom pristupu pisanoj riječi, koji se kreće od alegorije do trivije, od objašnjenja do zagonetke. U užem smislu, izložba tematizira način na koji se odvija kreativna primjena jezika u likovnosti.
Tomislav Gotovac, Mumija, 1984.
Od klasičnih slika koje su nastale prema pisanom predlošku, do jezičnih radova u kojima tekst poprima ulogu slike, izložba zalazi u mnogostruke kombinacije riječi i slike. Pritom njen veliki dio čine radovi čijim su sastavnim dijelom upravo verbalni (pisani ili zvučni) izrazi, izvedeni u različitim medijima, poput kolaža, instalacija ili videoradova.
Zastupljene umjetnice i umjetnici: Milijana Babić; Lara Badurina; Marčelo Brajnović (zahvaljujući Damiru Čargonji Čarliju); Nemanja Cvijanović; Sebastijan Dračić; Zlatan Dumanić; Igor Eškinja; Marina Fortunato Ercegović; Vilko Gecan; Tomislav Gotovac; Slavko Grčko; Petar Grimani; Krsto Hegedušić; Mirko Ilić; Željko Jerman; Ignjat Job; Ivo Kalina; Nives Kavurić-Kurtović; Ivan Goran Kovači; Edo Murtić; Zlatko Prica; Pavel Kowzan; Miroslav Kraljević; Ines Krasić; Vlado Kristl; Zlatko Kutnjak; David Maljković; Andrija Maurović; Petra Mrša; Damir Očko; Bruno Paladin; Marino Paliska; Zoran Pavelić; Tanja Dabo; Branko Ružić; Ana Sladetić Šabić; Bojan Šumonja; Goran Trbuljak i Romolo Venucci.
Romolo Venucci, Podizanje liktorskog znaka, 1930 - 1935
Izložba Riječi za gledanje nadovezuje se na Upute za gledanje: Što bi tijelo htjelo?, izložbe priređene povodom 70. godišnjice Muzeja (2018.). Za razliku od te izložbe, koja se bavila tijelom kao osnovnim medijem za razumijevanje umjetnosti, aktualna se izložba posvećuje percepciji slike i riječi kao primarnih komunikacijskih alata.
Kustosice izložbe su Vilma Bartolić, Sabina Salamon, Ksenija Orelj i Ivana Lučić, vanjska suradnica izložbe je Sonja Briski Uzelac, a dizajn izložbe potpisuju Ana Tomić i Marino Krstačić Furić
Milijana Babic, Nonsense, 2002.
U četvrtak, 14. travnja 2022. u 19 sati, paralelno s izložbom Riječi i slike, u dvorani Jaslice MMSU-a otvara se samostalna izložba Tonija Meštrovića Prisluškivanje, čija je kustosica Sabina Salamon.
Toni Meštrović u posljednjih je nekoliko godina temu nadziranja učinio svojom omiljenom temom. U seriji od nekoliko izložbi razvijao je mogućnosti zatvorenog kruga, najprije kroz interaktivnost s posjetiteljima u splitskoj Galeriji umjetnina, zatim u Salonu Galić, gdje proučava tehnologiju nadzora kroz situaciju gdje ona nadzire samu sebe.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Meštrović će predstaviti novu audiovizualnu instalaciju u kojoj središnje mjesto pripada uzajamnom djelovanju slike i zvuka, proizvodeći zvučni okoliš u kojem opažajnu ulogu umjesto oka preuzima sluh, na što navodi i sam naslov Prisluškivanje. Instalacija uključuje komponentu greške kao sustavne mogućnosti koja drastično mijenja ishod – videoslika postaje zvuk i, obrnuto, zvučna informacija (u TV monitoru) proizvodi sliku. „Greška“ u ovom slučaju podrazumijeva nestandardno spajanje video i audio signala, koji su nekompatibilni i time nefunkcionalni za primarnu namjenu, no upravo je to prostor umjetnikova interesa. Postaviti sustavni okvir unutar kojeg se razvija poetika prevođenja signala na principima slučajnosti i greške.
Toni Meštrović, Prisluškivanje
U zamračenoj dvorani jedini izvor vidljivosti dolazi s TV ekrana koji prenose nesugestivne crno-bijele apstraktne slike, dok se multikanalno zvučničko okruženje pokazuje u punoj kompozicijskoj punoći zahvaljujući procesuiranju računalnog algoritma kojim kontrolira kretanje zvuka i tu Meštrović nastupa kao autor, nadilazeći suhoparnost tehnološke datosti. Projekt je razvijan u suradnji s Hannesom Hölzlom, SuperCollider sofverskim programerom. Više: https://mmsu.hr/dogadaji/toni-mestrovic-prisluskivanje/
L.B.
