Kampanja koja je u svijetu poznata kao Brain Awareness Week provodi se u Hrvatskoj 22. godinu zaredom pod nazivom Tjedan mozga. U obilježavanje Tjedna mozga već se tradicionalno uključio i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, koji širu javnost nastoji upoznati s napretkom i koristima istraživanja mozga u 21. stoljeću. Pod sloganom „Nije sve tako crnoʺ 22. Tjedan mozga u Rijeci obilježava se od 13. do 19. ožujka, a ulaz na sva događanja besplatan je te su pozvani svi zainteresirani studenti i građani.
U sklopu 22. Tjedna mozga posjetitelje očekuju brojne radionice, predavanja, pub kvizovi, šetnje i aktivnosti, a teme su aktualne i posvećene svim generacijama s fokusom na multiplu sklerozu, demenciju, epilepsiju, autizam i ADHD.
Prilagodba na život u starijoj životnoj dobi
Obilježavanje 22. Tjedna mozga započinje u ponedjeljak, 13. ožujka u 10 sati u Domu za starije i nemoćne osobe radionicom „Prilagodba na život u starijoj životnoj dobiʺ, koju će voditi Ana Jantolek, prof. psihologije.
Napretkom više znanstvenih disciplina, ljudski život značajno je produžen u odnosu na prošla stoljeća. Nitko od nas nije mlađi iz dana u dan i sve nas neizbježno čeka starost. Mudrost, iskustvo i odjednom ogromna količina slobodnog vremena za sve ono što nismo stigli ranije radi stvarčice zvane život, zvuči kao san, ali tijelo koje nam je tad na raspolaganju nije više u svojoj punoj moći – kosti i zglobovi postaju bolni i slabi, srce radi teže no prije, kilogrami se lakše nakupljaju, a ni mozak nije ono što je bio. Osim posljedica na fizičko i psihičko blagostanje, promjene se događaju i u samoj okolini starije osobe. Djeca su sada odrasla i vode svoje živote, a često jedan partner premine ranije na svom putu, tako da bez partnera i djece u neposrednoj blizini, starost je ponekad vrlo usamljena. Da ne mora sve biti tako crno, i da za sve postoji neko rješenje, i da nakon kiše dolazi duga, pokazat će ova radionica koju vodi psihologinja Ana Jantolek, koja djeluje kroz Udrugu umirovljenika i starijih osoba Općine Matulji koja broji 450 članova, a osnovana je još 2006. godine. Udruga od 2021. godine provodi projekt "Aktivni umirovljenici, dugovječni stanovnici" financiranog sredstvima Europske unije, a koji ima za cilj veću socijalnu uključenost umirovljenika u društveni život zajednice kroz različite aktivnosti.
Otvorenje 22. Tjedna mozga Rijeka uz izložbu radova Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Srce Rijeka
Službeno otvorenje 22. Tjedna mozga Rijeka održat će se istoga dana u 15 sati u Auli Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, uz izložbu radova Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Srce Rijeka, koja broji 60 članova.
Nove spoznaje i dostignuća u neuroznanosti
U predavaonici 1 na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci u 15:30 uslijedit će stručna predavanja pod krovnim nazivom „Nove spoznaje i dostignuća u neuroznanostiʺ namijenjena studentima. Prof dr. sc. Darko Chudy, dr. med., pročelnik Zavoda za neurokirurgiju KB Dubrava održat će predavanje na temu „Duboka mozgovna stimulacija u neurovegetativnim stanjimaʺ.
Neurovegetativna stanja nastaju najčešće kao posljedica teških ozljeda mozga u kojima postoji određeno stanje budnosti s normalnim ciklusima spavanja i budnosti, ali bez detektabilne svjesnosti o svojoj okolini. Takva stanja mogu trajati nažalost godinama, a efektivnog rješenja nažalost nema. Upravo iz tog razloga, DBS se unazad nekoliko godina pokazao kao metoda koja bise mogla koristiti kao terapeutska mogućnost u takvim teškim stanjima. No, sve detalje i kliničko iskustvo poslušajte na prvom dijelu ovog predavanja koje će održati prof. Chudy, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju KB Dubrava te jedan od najpoznatijih i najboljih neurokirurga u ovom dijelu Europe što se tiče funkcionalne neurokirurgije i ugradnje DBS-a.
Izv. prof. dr. sc. Nick Bradshaw s Odjela za biotehnologiju govorit će o temi „New frontiers in mental illness researchʺ.
Nick Bradshaw, rođen u Ujedinjenom Kraljevstvu, studirao je biologiju i fiziku na Sveučilištu Durham (Engleska), a doktorski studij nastavio je u Edinburghu. Tamo se počeo baviti shizofrenijom koja mu je postala veliki interes i od tada proučava biološke događaje koji dovode do razvoja velikih mentalnih bolesti kod pacijenata. Pet godina radio je u Düsseldorfu (Njemačka), prije nego što se 2017. preselio u Rijeku kako bi nastavio svoje istraživanje na Odjelu za biotehnologiju. Profesor Bradshaw govorit će o osnovama neurobioloških istraživanja mentalnih bolesti te koje su novosti u ovom području. Predavanje će biti na engleskom jeziku.
Valentino Rački, dr. med. s Katedre za neurologiju predstavit će „Inovativna rješenja s primjenom u Neurologijiʺ. U posljednje vrijeme često smo vidjeli određene vijesti na raznim portalima poput dolaska novog lijeka za Alzheimerovu bolest ili pak vijest o dostupnosti jednog od najskupljih lijekova u medicini za liječenje spinalne mišićne atrofije.
No, što se sve otkriva i događa u znanstvenom svijetu neurologije, medicinskoj
grani u kojoj nam nedostaje još puno efektivnih tretmana za puno bolesti, otkrijte na ovom predavanju dr. Račkog s Katedre za neurologiju.
Nepoznato o poznatome – Parkinsonova bolest
Program se nastavlja na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci u predavaonici 6 s početkom u 17:30. U tom terminu Valentino Rački, dr. med., Eliša Prpić, dr. med. i izv. prof. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, dr. med. s Katedre za neurologiju, sudjelovat će na tribini „Nepoznato o poznatome – Parkinsonova bolestʺ.
Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest u svijetu. Prezentira se nizom simptoma, od tremora, bradikinezije i poremećaja ravnoteže, do oslabljenih kognitivnih funkcija. Točan uzrok bolesti nije poznat, kao ni terapijsko rješenje koje bi dovelo do izlječenja. Međutim, zahvaljujući današnjim terapijskim mogućnostima, kvaliteta života pacijenata je znatno poboljšana, a životni vijek produljen. Od mogućih uzroka bolesti ističu se genetička podloga, crijevna disbioza i izlaganje toksinima ili okolišnim čimbenicima. U određenom broju slučajeva pronađena je genetička podloga za razvoj bolesti koja može poslužiti pri ranom postavljanju dijagnoze. Crijevna disbioza, odnosno oštećenje crijevne flore, povezano je s poremećajima poput depresije, autizma, anksioznosti, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Istraživanjima je dokazana povezanost razvoja Parkinsonove bolesti s oštećenjem crijevne flore, kako u ranim stadijima bolesti, tako i u kasnijim stadijima. Za liječenje Parkinsonove bolesti koristi se terapija jednim ili kombinacijom lijekova, a u uznapredovanim fazama bolesti poseže se za invazivnim metodama. Dosadašnje neurokirurške metode je zamijenila duboka mozgovna stimulacija (DBS). DBS je vodeća metoda u terapiji pacijenata s uznapredovalom Parkinsonovom bolešću.
Više informacija možete saznati na Facebook stranici Tjedan mozga Rijeka i Instagram profilu @tjedan.mozga.ri.
U Organizacijskom odboru 22. Tjedna mozga nalaze se koordinatorica prof. dr. sc. Gordana Rubeša, psihijatar, subkoordinatori doc. dr. sc. Danijela Petrić, psihijatar, Valentino Rački, dr. med., specijalizant neurologije i Zrinko Baričević, mag. biotech., doktorand Odjela za biotehnologiju, predsjednik studentskoga organizacijskog odbora Alen Šarić, student 5. godine Medicinskog fakulteta u Rijeci te članovi Studentskoga organizacijskog odbora.
U obilježavanju Tjedna mozga, uz Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, sudjeluju i FENS (Federation of European Neuroscience Societies), Specijalna bolnica Medico Rijeka – Pula, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci, Dravet sindrom Hrvatska, SciCaffe, FOSS MedRi, BioTech, Odsjek za psihologiju Psirius s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci, Dana Foundation i Brain Awareness Week.
L.B.
