Ministarstvo zdravstva u Njemačkoj prepoznalo je jedan od najučestalijih razloga narušavanja zdravlja pa je shodno tome pokrenulo odjel koji će se baviti tom problematikom. Radi se o usamljenosti, koja utječe na psihičko zdravlje i uzrokuje depresiju, anksioznost te bolesti krvožilnog sustava. Zbog toga je Ministarstvo odlučilo formirati povjerenstvo za usamljene.
No Njemačka nije prva zemlja koja otvara takav odjel, to je već učinila Velika Britanija. U britanskom istraživanju Crvenog križa više od 9 milijuna stanovnika Velike Britanije izjasnilo se da je usamljeno. Od toga je 200 tisuća osoba u takvoj situaciji da više od mjesec dana nisu razgovarali s nekim bliskim.
Odjel za usamljenost imao bi zadatak pokretati programe kojima bi se ljude potaklo da se odvoje od svoja četiri zida, uključe se u programe, druže i tako prevladaju usamljenost. U današnjem je društvu usamljenost sve češći problem tako da stručnjaci govore o usamljenosti kao o epidemiji.
Usamljenost je pojava kojoj će podlijeći gotovo svi koji ostanu bez prijatelja ili nekog bliskog jer su ljudi prvenstveno socijalna bića. Još je Aristotel rekao da oni koji ne osjećaju samoću u življenju bez drugih, mora da su ili životinje ili bogovi. Usamljeni ljudi imaju veći rizik od oboljenja. U današnje vrijeme na usamljenost utječu i društvene mreže tako što dodatno pokopavaju usamljene ljude objavama lijepih priča drugih ljudi i fotografijama snimljenih najčešće u društvu.
Borba s usamljenošću je teška, a zahtijeva veliko samopouzdanje te neke postupke kojima se usamljenost može smanjiti ili prebroditi. Najčešće se preporučuje fizička aktivnost, uključivanje u društvene programe, udomljavanje kućnog ljubimca, posebice psa te je važno ne zatomljivati svoje osjećaje, što znači da je i plakanje poželjno. U svakom slučaju kontaktiranje psihologa za savjet optimalan je način početka borbe s usamljenošću.
