Na Baniji nakon Domovinskog rata 150 000 kuća i stanova je obnovljeno, no nekvalitetno. Država je od 1995. do 2000. godine obnavljala kuće u kojima nema ni trunke željeza, odnosno armature. Građani su duboko nezadovoljni nakon što je njihove kuće razorio potres.
Istragu o obnovi kuća trebao bi provesti Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kao slijednik nekadašnjeg Ministarstva obnove i razvitka ili Državni inspektorat. Potom, u cijelu priču uključilo bi se i Državno odvjetništvo, a da će istrage sigurno biti, potvrdio je i premijer Andrej Plenković.
Ministar graditeljstva Darko Horvat prije sjednice vlade kazao je kako je u ovom trenutku zazivati bilo čiju odgovornost bespredmetno. Dobro upućeni kažu da su se poslovi obnove nakon rata dijelili po babi i stričevima i da je onaj tko je imao dobru vezu dobivao unosne poslove. Tvrtkama koje su dobivale te poslove država je 70 posto plaćala u novcu, a 30 posto u dionicama, a pritom su oni s dobrim vezama dobivali dionice vrijednih tvrtki, dok su drugima pripale gotovo bezvrijedne dionice, kazali su sugovornici Večernjeg lista. Riječki arhitekt Marin Račić kaže kako se kućama obnavljanima nakon rata u ovom potresu nije trebalo baš ništa dogoditi, a mnoge su srušene do temelja, piše Večernji list.
„Sve što je rađeno kroz obnovu trebalo je proći u potresu gotovo pa netaknuto. Eventualno je moglo doći do padanja žbuke. Tu ni crijep nije smio opasti, a imamo mrtvih. To nije ništa drugo nego kriminal,“ kazao je Račić za Večernji list. Istaknuo je kako se može doći do svih onih koji su sudjelovali u obnovi budući da se u gradskim arhivima sve može potkrijepiti. Nadodao je kako su male šanse da su propusti napravljeni prije dobivanja građevinske dozvole jer arhitekti i inženjeri građevinarstva koji su odgovorni za sve postupke do dobivanja građevinske dozvole na svu dokumentaciju stavljaju vlastiti potpis i osobno odgovaraju za propuste, prenosi Večernji list.
